Screenshot/YouTube

U Jugoslaviji je naslijedio Dražena, a onda šok: Samo par mjeseci kasnije dogodila se tragedija

Autor: GIŠ

Ljudski život satkan je od lijepih i ružnih trenutaka, za koje nažalost nikad ne znamo kada će doći i uvijek nas iznenade i ostave u stanju šoka s pitanjem u glavi, pa zašto. Tako su Hrvatsku tijekom ljetnih mjeseci ratne nam 1993. godine potresle dvije velike sportske tragedije, koje su odnijele dva velika sportaša i čovjeka u samo nekoliko mjeseci razlike.

Hrvatsku je prvo potresla vijest o pogibiji neprežaljenog Dražena Petrovića u automobilskoj nesreći na autoputu u Njemačkoj, da bi samo tri mjeseca kasnije u Veloj Luci na Korčuli iz mora isplivalo beživotno tijelo jednog od najboljih skijaša s ovih podneblja i prvog osvajača kristalnog globusa za bivšu Jugoslaviju, Roka Petroviča.

U nekoj čudnoj ironiji sudbine oba ova vrsna sportaša nose isto prezime, otac Roka Petroviča Krešimir porijeklom je Hrvat i ono ‘č’ u prezimenu samo je slovenska verzija prezimena Petrović. Druga zanimljivost koja veže ovu dvojicu tragično preminulih sportaša je činjenica kako je Rok Petrović bio proglašen za najboljeg sportaša godine u bivšoj Jugoslaviji 1986., dok je godinu ranije ta čast bila pripala Draženu Petroviću.

Meteorski uspjeh




Rok se od malih nogu počeo baviti skijanjem, pozornost je prvi puta na sebe skrenuo već 1983. godine, kada je u talijanskom Sestriereu postao juniorski prvak svijeta i velika karijera se naslućivala, no nitko se nije nadao ako će već u svojoj drugoj sezoni u Svjetskom kupu doći do malog Kristalnog globusa u slalomu, no baš kao i u svemu Petrovič je svima pokazao raskoš svojeg talenta.

Te sezone slalomsko natjecanje u Svjetskom kupu vjerojatno nikad nije bilo napetije, bili su tu Bojan Križaj, Inegmar Stenmark i Paul Frommelt, no na iznenađenje svih mali kristalni slalomski globus ponio je rok Petrovič, koji je ostavio veliku konkurenciju iza sebe da dijele drugo mjesto, dok je on ponio laskavu titulu s 25 bodova prednosti ispred puno iskusnijih konkurenata.

Godinu dana kasnije Jugoslavija je zabilježila jedan od njenih najvećih uspjeha u skijanju, kada je na utrci Svjetskog kuapa u Kranjskoj Gori na postolju bio Bojan Križaj, a drugi je bio Rok Petrovič. Sljedećih godina forma Roka Petroviča bivala je sve slabija, da bi na kraju sa samo 23. godine odlučio reći skijanju zbogom. što je izazvalo veliki šok u bivšoj državi.




Osebujan karakter

Rok je bio pjesnička i boemska duša, prakticirao je zen-budizam, psihoanalizom, a nakon skijaške karijere posvetio se studiranju i diplomirao je na fakultetu za kineziologiju 1991. godine s diplomskim radom na temu “Kršenje sloboda i prava u sportu” i prosječnom ocjenom 9,5. Kada je te kobne 1993. godine došao na Korčulu, u ratom zahvaćenu Hrvatsku na odmor već je napisao magistartski rad na temu “Diskretno simulacijsko modeliranje biomehaničkih struktura osnova alpskog skijanja”.

Petrovič je bio i veliki zaljubljenik u podmorje i ronjenje i ta njegova strast nažalost došla ga je života u rujnu 1993. godine, u dobi od samo 27 godina, a magistarsku titulu je dobio posthumno. “Dehumanizacija u sportu je rezultat opće dehumanizacije. Danas ljudi sve manje čitaju, gotovo uopće se ne bave lijepim umjetnostima, ne umiju da prepoznati ljepotu, interesi su im sasvim pomjerena prema nekom užasnom prakticizmu”, izjavio je davno Ro za Start.

Koliki je trag ostavio ovaj mladić u svojoj kratkoj skijaškoj karijeri, možda najbolje opisuje izjava jednog od najboljih skijaša svih vremena Ingemara Stenmarka, koji je jednom izjavio ‘nitko ne skija kao Rok’, a mladi Petrovič bio je poput meteora koji je zasjao na nebu i potom se ugasio u dubinama Jadrasnkog mora.

Dinamu se isplatila ‘kocka’, ali mnogi ga ne vide kao dugoročno rješenje na Maksimiru

Autor:GIŠ
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.