Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Kako su rukometašima oteli zastavu iz ruku, ‘skandal’ protresao Hrvatsku uoči spektakla

Autor: Andrija Kačić Karlin

Tek ćemo vidjeti tko će biti nositelj(i) hrvatske zastave na otvaranju Olimpijskih igara ovoga ljeta u Parizu. Velika je to čast kojom matični olimpijski odbor dodjeljuje svojim najzaslužnijim sportašima. Do posljednjih Igara u Tokyju bio je samo jedan nositelj zastave, no htijući promovirati ravnopravnost među spolovima od Olimpijade u Japanu nositelji zastave su sportaš i sportašica.

Podsjetimo se, zlatni olimpijci iz Rio de Janeira, strijelac Josip Glasnović i atletičarka Sandra Perković postali su osmi sportaš i prva sportašica koji su nosili hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja ljetnih olimpijskih igara, Na zadnjim Igrama u Japanu.

Prije Glasnovića i Perković tu čast su imala trojica vaterpolista, Perica Bukić (Atlanta 1996), Dubravko Šimenc (Atena 2004), Josip Pavić (Rio de Janeiro 2016), dvojica rukometaša, Ivano Balić (Peking 2008) i Venio Losert (London 2012), stolnotenisač Zoran Primorac (Sydney 2000), dok je prvi nositelj hrvatske zastave bio tenisač Goran Ivanišević u Barceloni 1992. godine.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Pamti se nesporazum

No, prigodom odabira nositelja zastave nerijetko je bilo prijepora i nesporazuma. Najveći je zacijelo bio 2004. godine uoči Olimpijskih igara u Ateni. Glavni kandidati za tu veliku počast bili su vaterpolist Dubravko Šimenc, rukometaš Slavko Goluža i veslač Igor Boraska.

Za stjegonošu je na koncu u Hrvatskom olimpijskom odboru odabran Dubravko Šimenc, vaterpolist. Izazvalo je to dosta bure u našim rukometnim krugovima. Kako je rukometna Hrvatska godinu dana ranije osvojila svjetski naslov na smotri u Portugalu tako je nekako bilo aktualno forsiranje Goluže.

No, ne smije se zaboraviti da naših rukometaša uopće nije bilo na prethodnim Igrama 2000. godine u Sydneyu. Iste godine, ranije u siječnju, na europskoj smotri u Zagrebu Hrvatska je bila tek šesta. A peto mjesto vodilo je prema Australiji, no tada je Hrvate senzacionalno šokirala Slovenija.

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Vrdoljak ‘posolio’

Dodatno je stvar zakuhao bivši predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak koji je ustvrdio da je imenovanje Šimenca za nositelja zastave malo i preforsiran. Kako bilo, Šimenc je bio nositelj hrvatskog barjaka, a najžešće je reagirao njegov otac Zlatko, srebrni olimpijac iz Tokija 1964. godine.




“Neka se Vrdoljak brine za svoju djecu, a moju neka pusti na miru! Pa Dubravko je prije Atene imao olimpijsko zlato i srebro, ispunjavao je sve kriterije i nikakve nepravde nije bilo. A izabran je demokratski. A kad je Tonči sam odlučivao, odredio je da u Sydneyju zastavu nosi Zoran Primorac koji je poslije ispao u prvom kolu. Obitelj Šimenc dala je mnogo za hrvatski sport, a Vrdoljak je uglavnom pričao, a Rijeci je oduzeo Mediteranske igre”.

Bilo je dizanja glasa i prije Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Glavni kandidati za nositelja zastave bili su Ana Zaninović iz taekwondoa, vaterpolist Igor Hinić i rukometni vratar Venio Losert. Mediji su tvrdili da je Ana Zaninović favorit.

Poznatog Hrvata optužio da se nije radovao hrvatskoj vojsci u Kninu




Goluža je trebao?

Glas je nemilo digao baš Slavko Goluža koji je bio kandidat za barjaktara osam godine prije, za Igre u Ateni, kada je ipak izabran Šimenc. Goluža je bio gladan i uporan:

“Uz sve poštovanje prema svim ostalim kandidatima i kandidatkinjama, ja mislim da je prava osoba za taj zadatak Venio Losert. Pa on ima dvije olimpijske, svjetsku i europsku medalju. Jednostavno ne vidim sportaša ili sportašicu koja bi mogla biti izabrana ispred njega. Ako to ne bude on, onda je to velika nepravda”, rekao je Goluža, a zatim nadodao:

“Kad ja već nisam nosio zastavu, onda neka je Venio nosi. Ta sva halabuka oko toga da jedna od sestara Zaninović treba nositi zastavu je šuplja priča. Pa, nismo mi rukometaši krivi što stalno osvajamo medalje i što drugi to ne rade. Ti drugi snimaju reklame kao idu na Olimpijske igre, pa onda nekako slučajno i završe tamo”.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.