Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Brankova ljevica gurala je i Jugoslaviju: Žali za jednom stvari, to si ne može oprostiti

Autor: Andrija Kačić Karlin

Bio je nevjerojatan košarkaš. Nekoliko puta je bio najbolji strijelac jugoslavenskog prvenstva koje je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo – najbolje u  Europi. Zvali su ga “zadarska zlatna ljevica”, Branko je tema našeg feljtona o ikonama hrvatskog sporta…

Branko Skroče rođen je u Zadru 17. svibnja 1955. godine. Njegov prvi susret s košarkom vezan je uz život na otoku Velom Ižu, gdje je zajedno s ostalim dječacima igrao basket, Njegovu darovitost prvi je uočio Goran Brajković, u to vrijeme standardni prvotimac Zadra, koji ga je po dolasku u srednju školu pozvao u Jazine.

“Poziv me iznenadio, s obzirom da sam bio mršav, ne osobito visok, uz to u prvoj godini srednje škole zbog bolesti nisam mogao trenirati. Zapravo, moj prvi ozbiljni susret s košarkom uslijedio je 1971. godine, u drugom razredu, kada sam kao 16-godišnjak upao u juniorsku momčad koju je trenirao Učo Pulanić”, sjeća se košarkaških početaka Branko Skroče.


Streloviti uspon

Njegov košarkaški razvoj tekao je vrlo brzo. Vrlo rano je priključen prvoj momčadi. U prvenstvenoj sezoni 1972/73 trener Trpimir Lokin u posljednjih nekoliko kola dao mu je pravu šansu. Takvu priliku dobilo je još nekoliko mladih košarkaša Zadra. Skročin debi bio je u Čačku, protiv Borca, kada je postigao 12 koševa.

Skroče je tada bio neobično sretan, a košarka mu je postala najvažnija stvar u životu. Sa Zadrom je potom dva puta zaredom, 1974. i 1975. godine, osvojio naslov prvaka Jugoslavije, što je za njega kao mladog igrača mnogo značilo. Sam će priznati da nije tada bila mala stvar igrati u momčadi u kojoj su glavni igrači i glavne zvijezde bili Krešimir Čosić i Giuseppe Giergia.

Potom je i u sljedećim sezonama Branko Skroče nastavio s dobrim igrama, ali klub nije osvajao naslove jer se jedna velika generacija osula, a Skroče je, uz Čedomira Perinčića, postao glavni igrač Zadra.

Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Bio je tri puta najbolji strijelac košarkaškog prvenstva Jugoslavije i to: 1980. sa 695 postignutih koševa, 1981. sa 772 postignuta koša i 1984. s 585 postignutih pogodaka.

Tada je bila vrlo jaka konkurencija među strijelcima u jugoslavenskoj ligi. Bilo je to vrijeme Dalipagića, Kićanovića, Delibašića… Nadalje, 1981. godine imao je Skroče prosjek od 35,5 koševa po utakmici. Dva puta je 1980. i 1981. proglašavan najbolje ocijenjenim igračem lige od strane sportskih novinara, a četiri puta dobio je Trofej Žutko kojeg je dodjeljivala Slobodna Dalmacija za najboljeg dalmatinskog košarkaša. Nekoliko puta proglašavan je najboljim sportašem Zadra,

Potom, 1984. otišao je u Belgiju u Standard iz Liegea iako je bilo i drugih ponuda, ali ovom klubu je dao riječ. Tu se zadržao dvije godine i 1986. godine vratio se u Jazine, gdje je 1988. godine završio s igračkom karijerom.




Igrao je Branko Skroče u juniorskoj reprezentaciji koja je 1974. godine na prvenstvu Europe u francuskom Gyey osvojila zlatnu medalju. Za A reprezentaciju Jugoslavije je od 1974. do 1981. odigrao samo 58 utakmica.

Osvojio je srebro na Europskom prvenstvu 1981. u Pragu u Čehoslovačkoj, a na Svjetskom prvenstvu 1978. godine Manili, na dalekim Filipinima, osvajač je zlatne medalje.




Kruna njegove igračke karijere došla je 1980. godine na Olimpijskim igrama u Moskvi, gdje je bio dio momčadi Jugoslavije koja je postala olimpijski pobjednik.

Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Dugi niz godina bio je Branko Skroče izvan košarke i svog Zadra, ali početkom 2011. godine nije mogao odoljeti zovu Jazina i bio sportski direktor kluba.

U karijeri je Branko Skroče doista osvojio sve na klupskom i reprezentativnom planu. Na koncu, on je i olimpijski pobjednik. Žali jedino što se nikada nije oprobao kao trener.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.