fbpx
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

‘BOCA NAM NIJE ŠKODILA, PILO SE PUNO’: ‘Kad bi se netko napio u Zagrebu, pa to nitko ne bi saznao’

Autor: Andrija Kačić Karlin

Nekad popularni zagrebački lokal „Karaka” svjedočio je svim feštama i veseljima Dinamove generacije iz 1982. godine. Ovih dana toliko smo često spominjali Dinamovo proljeće iz 1982. godine, a upravo su zidovi „Karake” svjedočili veselicama koje su znale potrajati do jutra, ali i pijanstvima tadašnjih nogometaša koji su bili pravi „šmekeri”. Znalo se tko može popiti, tko voli popiti, ali „Karaka” je ipak imala svoju mjeru privatnosti, rijetko što je informativno izlazilo van.

Nije tajna da je volio popiti i danas pokojni Cico Kranjčar, i njegovi suigrači. Pa, i legendarni Marko Mlinarić koji je danas uspješan trener mlađih igrača. „Pilo se puno i kvalitetno”, znao nam je reći Marko Mlinarić. „Ali, mi smo bili takvi da bi nakon takvih proslava i slavlja još više prionuli poslu, tako da nam alkohol nije škodio”!

Jednom su prvog strijelca za Hrvatsku protiv Sjedinjenih Američkih Država, Aljošu Asanovića, upitali – “Tko je najbolji igrač s kojim ste igrali?”


Fantazija od igrača

Bez krzmanja je Asanović odgovorio: “Ne mogu reći tko je najbolji, ali znam tko je jedan od najboljih. To je Marko Mlinarić!”

Obojica su prošli scile i haribde u Prvoj jugoslavenskoj ligi, potom opčinjavali nogometne zaljubljenike po Francuskoj.

Rođen 1. rujna 1960. godine Marko Mlinarić je sigurno jedna od najvećih igračkih legendi zagrebačkog Dinama za koji je skupio 613 nastupa i zabio 174 pogotka. Nastupao je za Dinamo od 1978. do 1987. godine te u sezoni 1995/96. S Dinamom je osvojio jugoslavensko prvenstvo 1982. godine nakon 24 godine posta za maksimirski klub te kup 1983. godine.

Foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Nakon odlaska iz Dinama nastupao je za francuski Auxerre 1987. do 1989. godine, te za Cannes 1990/91. Nakon toga vraća se u Hrvatsku te nastupa za Segestu iz Siska od 1991. do 1995. godine. Drugi put se vraća u Dinamo u sezoni 1995. godine i jasno osvaja i prvenstvo i kup.

Iako napadač, bio je uspješan i kao graditelj igre. Bio je vrhunski tehničar, odličan dribler i majstor proigravanja i pucanja na protivnička vrata. Za jugoslavensku reprezentaciju odigrao je samo 17 utakmica i postigao jedan pogodak. Prvi put je nastupio u Parizu 1983. protiv Francuske, a posljednju utakmicu je odigrao 1988. protiv Španjolske u Oviedu.

Za reprezentaciju Hrvatske odigrao je 1990. utakmicu (prvu u povijesti) protiv SAD u Zagrebu. Od 1997. godine radi kao trener u omladinskoj školi u Dinamu.




Ne voli se pojavljivati u medijima, ali voli društvo, priče o nekdašnjem nogometu, druženje…

“Često mi prigovaravaju da se rijetko oglašavam u javnosti iako imam dosta poziva sa televizija i drugih medija, ali više mi ne treba publicitet. Umoran sam vam ja od toga. Kratke izjave da, veliki razgovori, ne da mi se…”

Sam kaže da je njegov najžalosniji trenutak bio izostanak s popisa reprezentativaca za svjetsku smotru u Španjolskoj, iako je tada bio najbolji igrač Prve lige, vođa momčadi koja je osvojila naslov prvaka.




“Teško je meni o sebi govoriti, utakmice koje sam tada igrao su najbolje pričale o meni. Iako moram da priznam da u reprezentaciji nisam bio toliko opušten kao što sam bio u Dinamu. Nisam imao toliko samopouzdanja i bio sam puno bolji u omladinskoj, mladoj i olimpijskoj selekciji od nastupa za A reprezentaciju. Ne žalim za ničim, to su bili predivni trenuci, posebno ta 1982. godina kad sam zajedno s Cicom Kranjčarom, Snješkom Cerinom, Stjepanom Deverićem i svim ostalima osvojio prvenstvo bivše države. I nitko nikad nije slavio kao mi iz Dinama”!

Mlinarić je poput svih velikih igrača bio majstor za slobodne udarce, a jednom prilikom je u derbiju s Hajdukom dva puta pogodio iz ‘slobodnjaka’. Međutim, na drugoj strani bio je je još jedan velemajstor, Blaž Slišković, koji je također postigao dva gola iz slobodnih udaraca, pa je derbi završio 2:2.

“S kakvim sam ja igračima igrao, Slišković spada u tu grupu genijalnih igrača, Safet Sušić, Piksi Stojković, Dejan Savićević, koji je bio genijalan, braća Đurovski, Mehmed Baždarević, Mirsad Baljić, Haris Škoro, pa moji Kranjčar, Velimir Zajec, fantastični…”

Njegov procvat počinje 1981. godine dolaskom Ćire Blaževića.

“Sine, eto ti desetka, nju nose samo najbolji.”

Mlinarić je bio jedan od najbitnijih igrača legendarne Dinamove generacije ’82 koja je osvojila naslov nakon duge 24 godine čekanja. Druge godine Dinamo je osvojio Kup u finalu protiv Crvene zvezde, prvenstvo nije obranio… K tome, 1987. godine bio je proglašen najboljim igračem Jugoslavije. U Dinamu je proveo punih 15 godina.

Došla je 28. godina kada se u bivšoj državi moglo kao nogometaš krenuti u inozemstvo. Mlinarić je otišao u francuski Auxerre. U Auxerreu je proveo dvije godine te dijelio svlačionicu s legendama francuskog nogometa kao što su Eric Cantona i Basile Boli.

Dvije godine kasnije prebačen je u Cannes gdje je podučavao, gle, mladog Zinedinea Zidanea.

Zidane je u Cannesu godinu dana proveo u omladinskoj školi, a zatim napokon zaigrao za seniore. U klubu je tada glavna zvijezda bio Marko Mlinarić.

„Sjećam ga se kao mirnog, šutljivog i povučenog, ali taj je momak pokazivao nevjerojatan igrački potencijal. Odmah se vidjelo da ima “ono nešto”. Često sam mu pomagao, zajedno smo vježbali “slobodnjake” – pričao je davno Mlinarić u intervjuima. Tada nije bilo interneta, nisu stizale vijesti, no kasnije se saznalo da je Mlinarić bio jedan od najboljih igrača francuske lige.

Nakon početka rata u Hrvatskoj Mlinarić se vratio u Hrvatsku, htio je u Dinamo, ali nije uspio, pa je otišao u tadašnjeg hrvatskog prvoligaša Segestu. No, nakon četiri godine u Sisku ipak se skrasio u svom Dinamu. I osvojio naslov 1996. godine, bio je jedan od glavnih igrača, makar u poznim godinama. Posljednju službenu utakmicu u plavom dresu odigrao je u Moskvi, u kupu UEFA protiv domaćeg Spartaka.

Kako je Mlinarić baš bio redovit gost Karake, pa i do sitnih jutarnjih sati, sprijateljio se i s osobljem, te im poklonio svoj potpisani dres. Jednom prilikom netko je provalio u taj poznati zagrebački restoran i sve ostavio netaknuto, a odnio samo dres – Marka Mlinarića. Nevjerojatno!

U poplavi retro događaja, od mode preko kulture i sporta, bilo nam je neki dan je zanimljivo navratiti u nekad popularnu Karaku na „zelenom valu“, gdje se i danas prigodom obljetnica nerijetko okupi Dinamova generacije iz čuvene 1982. godine. Šampionska generacija koja je probudila i Zagreb i Hrvatsku našla se tako na mjestu svih svojih proslava, jer upravo je „Karaka“ bio istureni položaj za sve ludosti ove fenomenalne generacije nogometaša.

Za stolom su debelo puta nakon te čuvene 1982. godine kasnije zajedno tamo bili i Cico Kranjčar, Milivoj Bračun, Željko Stinčić, Ismet Hadžić, Marijan Čerček, Branko Gračanin, Tomislav Butina, Marko Mlinarić i mnogi drugi.

„Ovdje su provaljivali lopovi samo da bi sa zida ukrali moj dres s brojem 10”! prisjetio se Mlinarić kultnog okupljališta. Gdje je imao svoje mjesto za šankom.

„Ovo je bio naš drugi dom, naše intimno mjesto. Što se ovdje unutar zidova događalo nije izlazilo van. Takva smo bili složna ekipa. Pa, kad bi se netko napio to nitko u Zagrebu ne bi saznao. Tiče se i mene”.

Prije nekoliko godina sjedili smo tako zajedno s Cicom Kranjčarom i Mlinarićem, dakako uz piće, u Karaki, kada je Cico odjednom uzviknuo. Uz zdravicu:

„Vraga biste vi ovo slavili da vam ja nisam zabijao golove”, našalio se Kranjčar.

Podsjećamo, Kranjčar je u toj sezoni igrao samo proljetni dio prvenstva, nakon povratka iz JNA, a u 17 utakmica postigao je čak 12 golova, mahom odlučujućih.

Replicirao mu je Milivoj Bračun.

„Uz tebe je i Mlinarić ispao igrač, dodavao ti je unazad, ti si se bacao unazad i zabijao golove glavom, kao protiv Crvene zvezde kad je bilo 3-0. Znamo svi da se lopta mora davati u prostor prema naprijed, a ne unazad”, kroz smijeh je pričao Bračun.

Onda su njemu spočitnuli da je bio pojačanje za Crvenu zvezdu, a on uzvratio: „Veće od Tomice Ivkovića”!

Mlinarić je ispio gemišt i samo dodao:

„Ali, što sam te i ja vozao dok si bio crveno-beli”!

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.