Foto: Boris Kovacev / CROPIX

Dejan Jović, Pilsel… dolaze s Milanovićem na Pantovčak: IMAMO JOŠ NEKA ZANIMLJIVA IMENA

Autor: dnevno.hr

Normalan, predsjednik s karakterom. Tek toliko bivši premijer Zoran Milanović ponudio je svojim biračima, koji su ga kao pobjednika progurali u drugi krug predsjedničkih izbora. Bez konkretnog plana i programa, bez prezentirane strategije, uz tezu da će biti normalniji od aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, neuspješni premijer mogao bi uspjeti u pohodu na Pantovčak. Iako je pred njime teška i neizvjesna borba, u nju Milanović ulazi kao kandidat koji je aktualnoj predsjednici pomrsio račune u velikim gradovima, ali i u nekim HDZ-ovim utvrdama poput Zadra. Da Milanović uistinu računa na pobjedu na predsjedničkim izborima potvrđuje i niz sugovornika iz njegovog stožera u kojem su detaljno razradili plan i program za dobivanje izbora. Naime, kako kažu, za razliku od predsjednice koja je primorana kampanju svesti na ideološku borbu, pokušavajući pridobiti glasove Miroslava Škore, on će posve zarotirati strategiju te će hrvatski puk pozivati na zajedništvo, tvrdeći da nam podjele u ovom trenutku ne donose dobro. Osim što će Milanoviću u borbi za pobjedu biti ključno ponovno pridobiti zagrebačke glasače, koji su mu u prvom krugu dali najviše glasova, naglasak stavlja na kampanju u Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji, gdje je izlaznost na birališta bila manja od uobičajene. Za bolji će rezultat stoga biti neophodno mobilizirati birače u tom dijelu zemlje.

Trgovina imenima

Nije Milanović razradio samo taktiku za dobivanje predsjedničkih izbora, u njegovom se timu već uvelike trguje s imenima njegovih savjetnika u slučaju da se domogne Pantovčaka.

Neke razgovore po tom pitanju, ovih je dana, bivši šef Vlade navodno osobno obavio pa se tako u političkim kuloarima spekulira o paleti zanimljivih imena. Oni bi mogli izazvati glavobolje šefu partije Davoru Bernardiću, budući da će Milanović sa sobom na Pantovčak povesti dio svojih nekadašnjih ministara koji su ujedno najprepoznatljiviji članovi najveće oporbene stranke. To svakako ne ide naruku Bernardiću koji se s tim ljudima kanio natjecati na parlamentarnim izborima, otvarajući sebi put ka premijerskoj poziciji. No, ne tiču se Milanovića previše Bernardićeve brige, on se ionako uvijek dosad prikazivao kao svojeglavi tvrdoglavac koji ne mari previše za druge. Baš bi se zato, svjesno ili ne, njegovim dolaskom na Pantovčak te formiranjem tima, Andreju Plenkoviću mogao otvoriti prostor za opstanak na vlasti, odvlačeći iz SDP-a Bernardićeve najsnažnije adute. Istodobno, dajući svojim suradnicima pozicije savjetnika, Milanović će se odužiti onima koji gu ga tijekom kampanje pratili u stopu. Funkciju šefa Kabineta u slučaju da Milanović doista postane predsjednik, trebao bi preuzeti bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić u kojeg Milanović ima ogromno povjerenje. Miljenića bivši premijer smatra svojom desnom rukom, on je na svoja pleća primio sve njegove gafove u kampanji, a na terenu je, tvrde upućeni, odradio odličan posao. Važnu ulogu u Milanovićevom timu trebao bi imati i Nikola Jelić koji se u kampanji brinuo za komunikaciju bivšeg premijera s predstavnicima medija. Dođe li na Pantovčak, Jelić bi se trebao baviti strateškim komuniciranjem. Ne treba čuditi to što će Milanović nagraditi Jelića za napore u kampanji, jer baš zbog toga angažmana, ovaj je dao otkaz u poznatoj marketinškoj agenciji. Inače, Jelić je i u Milanovićevoj Vladi bio glasnogovornik, a premda je široj javnosti poznat kao novinar, ono s čime se u Milanovićevom timu hvale, kada je o Jeliću riječ, jest njegov ratni put. Naime, od 1991. do početka ’92. proveo je na istočnoslavonskom bojištu kao pripadnik 105. brigade Hrvatske vojske.

Kumski savjeti

Savjete na polju vanjske politike Milanoviću će dijeliti njegov kum Joško Klisović kojega u partiji prati glas ‘Katice za sve poslove’ neovisno o tome o kojoj se političkoj opciji radi. Nije zgoreg podsjetiti da je baš Klisović ozbiljniju karijeru na polju vanjske politike startao kao šef Kabineta bivše ministrice i aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s kojom se Milanović i natječe za predsjednički mandat. Nakon smjene vlasti, Klisović je kliznuo na poziciju predstojnika Ureda predsjednika Ive Josipovića koji se javno divio njegovom talentu, ali to nije dugo potrajalo. Po dolasku Kukuriku koalicije na vlast, uz Milanovićevu asistenciju, Klisović se skrasio kao zamjenik bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, gdje je izgradio titulu stručnjaka za vanjsku politiku, iako je u tome periodu nanizao mnoštvo gafova. Jedno se vrijeme nagađalo da Klisović honorarno radi u Atlantic grupi Emila Tedeschija, a premda je dio medija o tome izvještavao, ta teorija nikada nije formalno potvrđena. Svojedobno je medijske stupce punila Klisovićeva supruga koja se kao tekstilni tehnolog zaposlila u Ministarstvu europskih integracija, a sumnjalo se da je on imao prste u tome zapošljavanju. Niti to nikada nije potvrđeno. Nije se Klisović do Milanovićeva odlaska s čela stranke u medijskom prostoru nikada pretjerano isticao, ali kada je šef partije ispraćen iz politike, on se pridružio skupini onih koji su otvoreno kritizirali Davora Bernardića pa se sumnjalo da ima ambicije po Milanovićevom zagovoru preuzeti funkciju predsjednika SDP-a. Tu tezu dijelom je potvrdio intervjuom u kojem je kazao kako Bernardić nije pokazao politički kapacitet za izvlačenje SDP-a iz ponora, ali okolnosti su ga ubrzo demantirale pa se uspostavilo da je mlađahni šef partije u nemogućim okolnostima stabilizirao stranku, što se potvrdilo i na europskim izborima. Nakon toga, neistomišljenici i rušitelji, među kojima se našao i Klisović, primirili su se, a dio njih pripojio se Milanoviću u kampanji za predsjedničke izbore.

Politička smrt

Kada je o Bernardićevim kritičarima riječ, tada valja spomenuti kako Milanović u svojem timu za Pantovčak vidi i Peđu Grbina, SDP-ova ustavnog stručnjaka, koji u aktualnoj kampanji bivšeg premijera igra jednu od savjetničkih rola pa bi te savjete trebao prenijeti i na Ured predsjednika, ako Milanović do tamo uistinu i stigne. Savjetnička fotelja smiješi se Milanovićevom prijatelju Mirandu Mrsiću, koji je u jeku raslovajanja u SDP-u napustio najveću oporbenu stranku te na noge postavio svoju Novu ljevicu, koja se priklonila Amsterdamskoj koaliciji. Ta priča zasad nije polučila nikakav zapaženi rezultat, niti je izgledno da bi do ikakvog zapaženog rezultata moglo i doći pa ne treba čuditi da Milanović prijatelja Mrsića od političke smrti spasi angažirajući ga u svojem savjetničkom timu. Kao potencijalni Milanovićev savjetnik na području kulture i sporta spominje se njegov bivši ministar Željko Jovanović, a mnoge u SDP-u moglo bi iznenaditi ime Bojana Glavaševića koji je dio Milanovićevih savjetničkih križaljki. Bivši SDP-ovac na europskim je izborima surađivao s Dalijom Orešković, no tu suradnju naprasno prekida, a planove o nekoj novoj političkoj platformi, poučen debaklom na tim svibanjskim izborima, nikada nije realizirao. Premda sa stranačkim rukovodstvom nije bio zadovoljan, Glavašević je prve ozbiljne političke korake napravio baš u Milanovićevom mandatu, kao savjetnik ministra branitelja Freda Matića, a s bivšim premijerom usprkos raskidu suradnje sa strankom, odnose nikada nije zahladio. Milanović u njemu vidi veliki i ozbiljan potencijal te mu je kao takvome spreman dati priliku na Pantovčaku, ako se dakako prilika pruži i njemu samome. U rubriku vjerovali ili ne, uvrstiti bi valjalo sljedeće ime. Naime, status svojevrsnog savjetnika iz sjene, kakvog u timu aktualne predsjednice ima Mate Granić, u Milanovićevom bi timu mogao imati bivši predsjednik Stipe Mesić, koji mu je ovih dana gomilom komplimenta dao vjetar u leđa lobirajući za njegov dolazak na Pantovčak. Slično je učinio i kontroverzni novinar Drago Pilsel, čiji je portal Autograf u Milanovićevom mandatu životario na državnim jaslama. S tih se stranica i danas žestoko agitira za Milanovića kao potencijalnog predsjednika, pa se u timu bivšeg premijera ostavlja otvorena mogućnost da kontroverzni Pilsel zauzme status jednoga od Zokijevih specijalnih savjetnika.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost u timu bivšeg premijera trebao bi biti Dragan Lozančić kojega je Grabar-Kitarović eliminirala s pozicije predsjednika SOA-e inzistirajući na njegovoj smjeni, uz opasku da je izgubio njezino povjerenje. Zbog toga je ulazila u konflikte s bivšim premijerom Tihomirom Oreškovićem, ali i mostovcima koji su žestko lobirali za njegov ogranak. Lozančić se šefici države zamjerio nakon što je spoznala da se tijekom praćenja bivšeg čelnika Dinama Zdravka Mamića i ona bez upozorenja našla na motrenju, a to joj nije najbolje sjelo. Loznačić inače slovi za proamerički orijentiranog obavještajca, koji je na čelo Sigurnosno obavještajne agencije došao s mjesta pomoćnika ministra obrane, a u MORH-u je prije toga radio u Odjelu za međunarodnu suradnju. Njegov odabir za šefa tajnih službi ne tako davne 2012. godine postignut je ujedinjenjem vlasti i oporbe, na čelno mjesto agencije koju tada nije pratio dobar imidž izabran je jednoglasno. Milanović je njegovo djelovanje nerijetko komplimentirao. ‘Za njega se ne bojim, to je čovjek koji će naći vrhunski posao bilo gdje, u bilo kojem trenutku. Koji je i kad sam ga imenovao na to mjesto rekao da to želi raditi samo četiri godine, dakle ne radi se ovdje o njemu, to je jedan od ljudi koji zaslužuju najveće hrvatsko odlikovanje’, tvrdio je Milanović u trenutku dok se Grabar-Kitarović borila za njegovu smjenu. Sada bi ga, ako mu se sreća osmjehne, mogao ponovno angažirati u svojem timu.

Zajednički jezik

I premda su sva ova imena intrigantna, ono što je tijekom kampanje za prvi krug predsjedničkih izbora intrigiralo javnost šutnja je SDSS-ova Milorada Pupovca koji formalno nije podržao nijednog predsjedničkog kandidata. U drugom krugu, maske su ipak pale, pa je Plenkovićev koalicijski partner Pupovac u srpskim medijima stao uz Milanovića ističući da je pobjedu odnio kandidat koji zagovara normalnost, toleranciju i poručuje da je rat završen te da treba graditi mir. Slučajnosti s Pupovcem ne postoje, pokazuje to njegov politički portfolio svih ovih godina, pa stoga ne čudi da se diskretno zauzeo za bivšeg premijera s kojim u vrijeme SDP-ove Vlade nije bio u dobrim odnosima. Zajednički jezik pronašli su na Dejanu Joviću, koji bi kako se šuška u izvorima bliskim Milanoviću, mogao biti jedan od njegovih savjetnika ako se ovaj domogne fotelje na Pantovčaku. Inače, Jović je profesor na Fakultetu političkih znanosti, a u politici se okušao i kao kandidat SDSS-a na svibanjskim izborima za Europski parlament. S Milanovićem je surađivao u diplomatskoj školi, a na Fakultetu političkih znanosti predaje Uvod u međunarodne studije, Analizu vanjskih politika te predmet Hrvatska vanjska politika na poslijediplomskom studiju. Stipendije i potpore primao je od Britanske akademije, Fondacije Carnegie, Umjetničkog i humanističkog vijeća te Soroseva Otvorenog društva. Konzultant je Ekonomsko-obavještajne jedinice, a ujedno je i predsjednik Savjeta političke akademije Srpskog narodnog vijeća. Savjeti na Pantovčaku njemu nisu strani, dijelio ih je i Josipoviću koji mu je pod pritiskom javnosti bio primoran uručiti otkaz 2014. kada je u svom časopisu ‘Politička misao’ objavio osobni komentar povodom škotskog referenduma o neovisnosti u kojem je zaključio kako je hrvatski referendum ’91. godine bio vrlo liberalan i da nije održan u slobodnim i poštenim okolnostima. Osim toga, govori se kako bi mu se u slučaju pobjede kao specijalni savjetnik trebao pridružiti i profesor Neven Budak s kojim je također kao premijer surađivao. Budaka je Milanović u siječnju 2012. imenovao posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade, a na toj poziciji bio je zadužen za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ovaj SDP-ovac prije pada komunizma i demokratskih promjena djelovao je kao sekretar Saveza komunista Hrvatske na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. U Milanovićevom kadroviranju mogao bi se naći i nekadašnji Josipovićev savjetnik Siniša Tatalović te njegova kolegica Višnja Tafra i čuvena zviždačica Ankica Lepej.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.