Screenshot/Youtube

Znanstvenik iznio ‘ludu’ hipotezu: Da nije bilo dinosaura, ljudi bi danas živjeli 200 godina

Autor: Zlatko Govedić

Mikrobiolog João Pedro de Magalhães sa Sveučilišta u Birminghamu (Engleska, UK) u novoobjavljenoj studiji predstavio je “hipotezu o uskom grlu dugovječnosti“, sugerirajući da razlika u brzini starenja između sisavaca i mnogih vrsta gmazova i vodozemaca može potjecati iz vremena dominacije dinosaura prije milijunima godina.

Prema toj hipotezi, dok su dinosauri vladali Zemljom, manjim sisavcima bilo je potrebno brzo razmnožavanje radi preživljavanja, što je rezultiralo odbacivanjem gena za dulje životne vijekove tijekom evolucije.

Gubitak enzima

“Neki od najranijih sisavaca prisiljeni su živjeti prema dnu prehrambenog lanca i vjerojatno su proveli sto milijuna godina tijekom doba dinosaura evoluirajući kako bi preživjeli putem brzog razmnožavanja”, ističe de Magalhães.

Njegovo istraživanje ukazuje na to da su naši daleki preci iz podrazreda viših sisavaca ili plodvaša (Eutheria) izgubili određene enzime, poput onih koji popravljaju oštećenja uzrokovana ultraljubičastim svjetlom u doba dinosaura.

Osim toga, u sisavaca poput tobolčara (Marsupialia) i jednootvora (Monotremata) nedostaje barem jedan od tri enzima za popravak UV oštećenja, poznata kao fotolijaze, što može biti povezano s njihovim relativno skraćenim životnim vijekom.

Znanstvenici rade na ‘oživljavanju’ izumrle vrste: Evo kako to žele postići




De Magalhãesova hipoteza sugerira da su sisavci, kako bi ostali sigurniji, možda postali noćne (nokturalne) životinje, izbjegavajući izravnu izloženost suncu, a gubitak tih enzima mogao je biti rezultat te prilagodbe. To bi mogao biti od mogućih reparativnih mehanizama koje bismo inače imali.

Daljnja istraživanja

Neki sisavci, poput kitova i ljudi, ipak žive i više od sto godina, no razumijevanje genetike “uskog grla dugovječnosti” moglo bi pridonijeti borbi protiv bolesti povezanih sa starenjem. Mikrobiolog sugerira i moguću vezu brzog starenja i češće pojave raka kod sisavaca u usporedbi s drugim vrstama.




Iako će se njegova hipoteza tek početi razmatrati, ona otvara intrigantne mogućnosti za daljnja istraživanja.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.