Znanstvenici misle da su riješili jedan od najvećih misterija: Evo kako funkcionira svijest

Dovoljno je impresivno da se ljudski mozgovi sastoje od iste ‘zvjezdane stvari’ koja tvori svemir, ali zanimljiva studija objavljena 2016. godina sugerira da to možda nije jedina stvar koju ova dva imaju zajedničko. Baš poput svemira, naš bi mozak mogao biti programiran da maksimizira nered, slično principu entropije, a naša bi svijest mogla jednostavno biti nuspojava, sugerira rad, o kojem piše Science Alert.

Potraga za razumijevanjem ljudske svijesti, naše sposobnosti da budemo svjesni sebe i svoje okoline, traje već stoljećima. Iako je svijest ključni dio ljudskog postojanja, istraživači se još uvijek bore s time odakle dolazi, kada počinje i zašto je imamo. Ali studija iz 2016. godine, koju su vodili istraživači iz Francuske i Kanade, iznosi novu mogućnost. Što ako svijest nastaje prirodno kao rezultat toga što naš mozak maksimizira sadržaj informacija? Drugim riječima, što ako je svijest nuspojava kretanja našeg mozga prema stanju entropije?

Entropija je u osnovi izraz koji se koristi za opisivanje napredovanja sustava od reda do nereda. Zamislite jaje, kada je sve savršeno razdvojeno na žumanjak i bjelanjak, ima nisku entropiju, ali kada ga umutite, ima visoku entropiju, to je najneuređenije što može biti. To je ono što mnogi fizičari vjeruju da se to događa našem svemiru. Nakon Velikog praska, Svemir se postupno kretao iz stanja niske entropije u stanje visoke entropije, a budući da drugi zakon termodinamike kaže da se entropija može povećavati samo u sustavu, to bi moglo objasniti zašto se strelica vremena uvijek kreće samo naprijed.

Zanimljiv eksperiment

Stoga su istraživači odlučili primijeniti isto razmišljanje na veze u našim mozgovima i istražiti pokazuju li one neke obrasce u načinu na koji odabiru da se uređuju dok smo svjesni. Kako bi to učinio, tim sa Sveučilišta u Torontu i pariškog Sveučilišta Descartes upotrijebio je vrstu teorije vjerojatnosti koja se zove statistička mehanika za modeliranje mreža neurona u mozgovima devet ljudi, uključujući sedam koji su imali epilepsiju.

Točnije, promatrali su sinkronizaciju neurona, osciliraju li neuroni u fazi jedni s drugima, kako bi otkrili jesu li moždane stanice povezane ili ne. Pogledali su dva skupa podataka, prvo su usporedili obrasce povezivanja kada su sudionici spavali i budni, a zatim su promatrali razliku kada je pet pacijenata s epilepsijom imalo napadaje i kada su im mozgovi bili u normalnom, ‘budnom’ stanju. U obje situacije, vidjeli su isti trend, mozgovi sudionika pokazali su veću entropiju kada su bili u potpuno svjesnom stanju.

Čovjek pored vode pronašao zombi stvorenje: Pogledajte što se dogodilo kada ga je uzeo u ruku

Intrigantni rezultati, ali…

“Pronašli smo iznenađujuće jednostavan rezultat, normalna budna stanja karakterizira najveći broj mogućih konfiguracija interakcija između moždanih mreža, što predstavlja najviše vrijednosti entropije”, napisao je tim. To je navelo istraživače na tvrdnju da bi svijest jednostavno mogla biti “pojavljujuće svojstvo” sustava koji pokušava maksimalno povećati razmjenu informacija. Prije nego što se previše zanesemo, postoje neka velika ograničenja za ovaj rad, prije svega mala veličina uzorka.

Teško je uočiti bilo kakve uvjerljive trendove od samo devet osoba, posebice zato što je svačiji mozak malo drugačije reagirao na različita stanja. U ovoj fazi, to su uglavnom samo nagađanja. Fizičar Peter McClintock sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je tada Edwinu Cartlidgeu iz Physics Worlda da su rezultati “intrigantni”, ali da ih je potrebno ponoviti na većem broju subjekata, uključujući eksperimente tijekom drugih stanja mozga, primjerice dok su pacijenti pod anestezijom. Ali studija je dobra polazna točka za daljnja istraživanja i nagovještava moguću novu hipotezu o tome zašto su naši mozgovi skloni biti svjesni.