fbpx
Vespazijanovi vojnici ubijaju rimskog cara Vitelija 69 g. / Wikimedia Commons

Zašto toliko mnogo rimskih careva nije umrlo prirodnom smrću? Stručnjaci otkrili jeziv obrazac

Autor: Zlatko Govedić

Da velik broj rimskih careva nije umro prirodnom smrću i nije neka vijest. No u tim preuranjenim i često nasilnim smrtima, znanstvenici su sada identificirali novi matematički obrazac – zakon moći – koji opisuje sudbinu mnogih koji su umrli s cijelim carstvom pod nogama.

“Iako se čini da su slučajne, raspodjele vjerojatnosti prema zakonu moći nalaze se u mnogim drugim fenomenima povezanima sa složenim sustavima”, kaže informatolog Francisco Rodrigues sa Sveučilišta São Paulo (Brazil).

Prema Rodriguesu, raspodjela zakona moći koja općenito definira dugovječnost rimskih careva jest ono što se naziva “Paretovim načelom”.

Poznato i kao “Pravilo 80/20”, Paretovo načelo obično se odnosi na ekonomske ishode, no u smislu raspodjele vjerojatnosti može se pojednostaviti tako da uobičajeni događaji imaju oko 80 posto vjerojatnosti, dok rijetki događaji imaju oko 20 posto šanse.

Što se tiče sudbina rimskih careva, nasilne su smrti češći događaji, a smrt iz prirodnih razloga znatno je rjeđa, napose u prvim danima Zapadnog Rimskog Carstva.

U tom razdoblju, od prvog cara Augusta (umro 14. godine) do Teodozija (umro 395. godine), vladari su imali samo 24,8 posto šanse živjeti dovoljno dugo da umru od prirodnih uzroka, otkrili su istraživači u novoj studiji.

No, uzimajući u obzir potpuni raspon Rimskog Carstva, od Augustova vremena do konačnog kraja Bizantskog Carstva (poznatog i kao Istočno Rimsko Carstvo), koje se produžilo do 1453. godine, situacija se dodatno pogoršala.

“Prijatelji” opasni koliko i neprijatelji

Kada se u obzir uzmu vladavine svih 175 rimskih careva u tom duljem razdoblju, svaki je vladar imao samo oko 30 posto šanse doživjeti duboku starost. Tijekom tih opasnih vladavina neke su godine bile opasnije od drugih.




Pošto su carevi vladali oko 13 godina, rizik od prerane smrti ponovno se povećao, možda zbog njihovih ambicioznih, povremeno i ubojitih, saveznika, ako ne i njihovih otvorenih neprijatelja.

“Moguće je da su nakon 13-godišnjeg ciklusa carevi suparnici zaključili da je malo vjerojatno da će se popeti na prijestolje prirodnim putem. Možda su se njegovi stari neprijatelji pregrupirali ili su novi suparnici možda došli do izražaja”, zaključuje Rodrigues.

Matematički gledano, životi rimskih careva bili su donekle slični potresima. Vjerojatnost kratkih carskih vladavina, za razliku od dugih, podsjeća na vjerojatnost slabih potresa koji su mnogo češći od jakih.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.