fbpx
Kula babilonska, Hendrick van Cleve III., 16. st. / Wikimedia Commons

Zašto svjetski jezici imaju brojne gramatičke sličnosti? Stručnjaci otkrili zadivljujući razlog

Autor: Zlatko Govedić

Danas se na svijetu govori oko 7000 jezika. Svi su jedinstveni, ali su i sličniji nego što ste mogli zamisliti, osobito kada je riječ o gramatici, prije svega o sintaksi.

Znanstvenici su dosad teoretizirali da je to možda zbog određenih genetskih tendencija, ili da je možda riječ o spoznajnim sposobnostima koje dijele sva ljudska bića, poput protoka vremena koji nam omogućuje razvoj prošlih i budućih vremena.

Nova studija nudi nešto drukčiji razlog za postojanje te zajedničke gramatike – način na koji govorimo o samom jeziku.

“Predlažemo da je u evoluciji jezika sâmo govorenje o jeziku bio način formiranja nekih prvih složenih jezičnih struktura te da su se iz njih mogle razviti nove vrste gramatike”, kaže lingvist Stef Spronck sa Sveučilišta u Helsinkiju (Finska).

U mnogim jezicima upravni govor može dovesti do novih značenja koja se uklapaju u određene gramatičke kategorije. Primjerice, “Rekao je: Ja ću otići”, također može značiti “on bi mogao otići” ili “on će otići” na određenim jezicima. Ta dodatna tumačenja nisu upravni govor, ali su izvedena iz njega.

Ovo proširenje značenja, pronađeno u nekim jezicima u kojima postoji upravni govor, može se uskladiti s gramatičkim kategorijama poput vida ili aspekta (svojstvo glagola da pokazuje svršenost ili nesvršenost radnje), načina (odnos lica koje govori prema radnji o kojoj govori) i obavjesnost (tema i rema o kojima se govori).

Jak trag na jezicima

Čini se da je naše kolektivno razumijevanje gramatike možda nastalo iz načina na koji govorimo o drugim ljudima. Koristeći uzorak od sto jezika, istraživači su otkrili da se upravni govor nalazi na svim većim kontinentima, neovisno o jezičnim porodicama ili kontaktima.

“Mi ljudi stalno govorimo o tuđim mislima i izjavama, od trenutka kada smo progovorili. Način na koji vidimo svijet i kome vjerujemo, određuje našu kulturu. Fenomen koji je temelj ljudskog postojanja u tolikoj mjeri vjerojatno ostavlja trag na jezicima, a naše istraživanje pokazuje da to nadilazi jednostavne rečenice neupravnog govora”, tumači Spronck.




Istraživači zaključuju da je upravni govor važan izvor za određene jezgre gramatike, kao i značenja nekih glagola. To je zapravo jedan od prvih primjera složenog jezika – govoriti o jeziku.

Istodobno, istraživači priznaju da je nova hipoteza barem djelomično spekulativna: Praćenje razvoja jezika tisućama godina unatrag nije lak zadatak, naročito jer su ljudska bića dugo govorila prije no su naučila nešto napisati ili snimiti.

“Naša hipoteza nije namijenjena zamjeni tradicionalnih kognitivnih objašnjenja gramatike, već pruža novu priču za nastanak gramatičkih kategorija, osobito onih koje je teže objasniti”, zaključuje Spronck.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.