ZAŠTO SE BOJIMO KLAUNOVA? Stručnjaci napokon imaju objašnjenje: ‘Samo životno iskustvo nije dovoljno objašnjenje’

Ako se bojite klaunova, niste sami. Klaunofobija (eng. coulrophobia) široko je poznat fenomen. Studije pokazuju da je taj strah prisutan i kod odraslih i kod djece u mnogim različitim kulturama. Ipak, nije dobro shvaćen zbog nedostatka fokusiranog istraživanja.

Psihologinja Sophie Scorey sa Sveučilišta South Wales (Cardiff, Wales, UK) tvrdi da nijedna studija nije posebno istražila podrijetlo te pojave.

Stoga je provela studiju. Ona i njezin tim osmislili su psihometrijski upitnik za procjenu prevalencije i ozbiljnosti koulrofobije. Upitnik “Strah od klaunova” ispunio je međunarodni uzorak od 987 osoba u dobi od 18 do 77 godina.

Više od polovice ispitanika (53,5%) reklo je da se barem donekle boje klaunova, a 5% je reklo da ih se “izuzetno boji”.

Zanimljivo je da je ovaj postotak koji prijavljuje ekstremni strah od klaunova nešto viši od onih prijavljenih za mnoge druge fobije, kao što su životinje (3,8%), krv/injekcija/ozljede (3,0%), visina (2,8%), mirna voda ili vremenske prilike (2,3%), zatvoreni prostori (2,2%) i letenje (1,3%).

Otkrili su da se žene više boje klaunova nego muškarci. Razlog za tu razliku nije jasan, ali odražava nalaze istraživanja o drugim fobijama kao što je strah od zmija ili pauka. Također su otkrili da se klaunofobija smanjuje s godinama, što se opet poklapa s istraživanjem drugih strahova.

Sljedeći je korak bio istražiti podrijetlo straha od klaunova. Naknadni upitnik dan je za 53,5% koji su prijavili barem neki stupanj straha od klauna. Taj novi skup pitanja odnosio se na osam uvjerljivih objašnjenja za podrijetlo ovog straha, kako slijedi:

Jeziv ili uznemirujući osjećaj zbog šminke klaunova zbog koje ne izgledaju baš kao ljudi (sličan odgovor se ponekad vidi kod lutaka ili modela).

Prenaglašene crte lica klaunova odaju izravan osjećaj prijetnje.

Klaunovska šminka skriva emocionalne signale i stvara neizvjesnost.

Boja klaunovske šminke podsjeća nas na smrt, infekciju ili ozljedu krvi, a izaziva gađenje ili izbjegavanje.

Nepredvidivo ponašanje klaunova stvara nam nelagodu.

Strah od klaunova preuzet je od članova obitelji.

Negativni prikazi klaunova u popularnoj kulturi.

Zastrašujuće iskustvo s klaunom.

Intrigantno je da su stručnjaci otkrili da je osobno iskustvo s klaunom imalo najnižu razinu važnosti. To ukazuje da samo životno iskustvo nije dovoljno objašnjenje zašto ih se ljudi boje.

Nasuprot tome, negativni prikazi klaunova u popularnoj kulturi mnogo su snažnije pridonijeli klaunofobiji. To je razumljivo budući da su neki od najistaknutijih klaunova u knjigama i filmovima dizajnirani da budu zastrašujući, poput Pennywisea, jezivog klauna iz romana “It” Stephena Kinga iz 1986. godine. Taj se lik nedavno pojavio u dva filma 2017. i 2019., s Billom Skarsgårdom u glavnoj ulozi.

Zapravo, najjači čimbenik koji su identificirali bili su skriveni emocionalni signali, što sugerira da za mnoge ljude strah od klaunova proizlazi iz toga što im se ne mogu vidjeti izrazi lica zbog njihove šminke.

“Ne možemo vidjeti njihova prava lica i stoga ne možemo razumjeti njihovu emocionalnu namjeru. Tako, na primjer, ne znamo imaju li namrgođenu ili namrštenu obrvu, što bi značilo ljutnju. Nemogućnost otkrivanja o čemu klaun razmišlja ili što bi sljedeće mogao učiniti čini neke od nas nervoznima kada smo u njihovoj blizini.

Ovo istraživanje pružilo je neke nove uvide u to zašto se ljudi boje klaunova, ali ostaje još pitanja. Na primjer, ako šminka koja maskira emocije izaziva strah, stvaraju li isti takav učinak i ljudi koji imaju lica oslikana kao životinje? Ili postoji nešto specifičnije u vezi sa šminkom klaunova što potiče taj strah? Ovo je sada fokus našeg kontinuiranog istraživanja”, zaključuje Scorey.