Wikimedia Commons

ZAČETNIK MODERNE FIZIKE BIO JE KRŠĆANIN: Predvidio je i datum smaka svijeta!

Autor: Z.G./Dnevno.hr

Engleski fizičar, matematičar i astronom Isaac Newton (1642.-1717.) jedan od najznačajnijih znanstvenika u povijesti. Osnivač je dinamike. Prvi je uveo pojam sile. Problem gibanja nebeskih tijela Newton je riješio već 1666., no teoriju gravitacije objavio je tek 1685. u djelu Traktati o gibanju (Tractationes de Motu), gdje je pokazao da se gibanje Mjeseca i planeta može objasniti pretpostavkom da se tijela međusobno privlače silom koja je razmjerna produktu njihovih masa, a obrnuto razmjerna kvadratu međusobne udaljenosti. Tek je Einsteinova opća teorija relativnosti pronašla okolnosti u kojima Newtonova teorija zakazuje. Međutim, kao i Newtonovi zakoni, Newtonova teorija gravitacije ušla je u opću teoriju relativnosti kao njezin sastavni dio. – Oko 1685. započeo je rad na svojem epohalnom djelu Matematički principi filozofije prirode (Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, 1687.) u tri sveska. Prvi dio utemeljuje mehaniku i uključuje matematiku orbitalnoga gibanja oko izvora sile koja se smanjuje s kvadratom udaljenosti. Drugi je dio teorija fluida, unutar koje je dao niz rješenja problema gibanja fluida i gibanja kroz fluid. Iz vrijednosti gustoće zraka izračunao je brzinu zvuka u zraku. U trećem dijelu razvio je teoriju gravitacije u svemiru, koja, ako se izuzmu relativistički efekti, vrijedi i danas.

No, manje je poznato da je Newton bio pobožni kršćanin koji je provodio sate istražujući što u Bibliji piše o drugom dolasku Isusa Krista. Vjerovao je da će apokalipsa nastupiti 2060. godine, točno 1260 godina nakon osnutka Svetog Rimskog Carstva.

Do tog je zaključka došao na temelju biblijskog stiha:

Začuh čovjeka odjevena u lanene haljine, koji stajaše iznad vodâ rijeke; on podiže k nebu desnicu i ljevicu, kunući se Vječno živim: “Nakon jednog vremena, dva vremena i pola vremena – kada dođe kraj rasulu snage svetoga naroda – sve će se to svršiti”.

(Daniel 12:7)


Sintagmu “vrijeme, dva vremena i pola vremena” Newton je protumačio kao tri i pol godine ili 1260 dana. No, potom je zaključio da je riječ o 1260 godina. No, za potpun izračun bio mu je potreban nadnevak početka kako bi predvidio Kristov povratak.

Iskoristio je osnivanje Svetog Rimskog Carstva 800. g. To je obilježilo spajanje vjerskog prvenstva pape s političkom prevlašću Karla Velikog. Jednostavno: 800 + 1260 = 2060.

“Ne tvrdim to zbog predviđanja nego zato da zaustavimo nepromišljene pretpostavke maštovitih ljudi koji često predviđaju vrijeme kraja, čime diskreditiraju svata proročanstva”, zaključio je Newton.

Autor:Z.G./Dnevno.hr
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.