Krater Batagajka, Ilustracija: NASA

‘Vrata u podzemni svijet’ urušavaju se alarmantnom brzinom: Pomiču se milijuni kubika tla

Autor: Zlatko Govedić

Krater Batagajka koji se često naziva sibirskim “vratima u podzemni svijet”, nastavlja se širiti alarmantnom brzinom. Nedavna istraživanja pokazuju da ta golema geološka uleknina od 2014. raste do milijun kubičnih metara godišnje, oslobađajući tisuće tona ugljika.

Smješten u Republici Sahi na istoku ruskog Sibira, krater je 1 km dug rascjep u krajoliku. U početku tek manja jaruga 1960-ih, značajka se dramatično proširila tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zbog porasta temperatura koje su otopile permafrost (vječni led) u toj regiji.

Unatoč značajnom rastu, duboki ponor ostao je uglavnom nezapažen sve dok nije uočen na satelitskim snimkama 1991. godine. Fenomen pomicanja i urušavanja u velikoj je mjeri uzrokovan klimatskim promjenama.

Dio šireg trenda

Permafrost, koji je nekoć držao tlo na okupu, otapa se zbog povećanja temperatura. To otapanje slabi strukturu tla, uzrokujući njeno urušavanje i klizanje nizbrdo prema poplavnoj ravnici rijeke Batagaj. Kako je sve više smrznutog tla izloženo tom procesu, urušavanje se nastavlja širiti.

Nedavna studija, koju su proveli znanstvenici s Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov i Instituta za permafrost Melnikov te njihovi njemački kolege, koristila je 3D geološko modeliranje za analizu napredovanja kratera. Otkrili su da je od 1990-ih krater Batagajka pokrenuo oko 35 milijuna m³ zemlje, sastavljene uglavnom od leda i sedimenata permafrosta.

Dimenzije slijeganja znatno su se povećale. Proširilo se sa 790 m u 2014. na 890 m do 2019. Ovo širenje je dio šireg trenda, budući da klimatske promjene izazivaju nova padanja permafrosta u najsjevernijim regijama. Zasebna studija identificirala je tisuće klizišta izazvanih klimom na visokom Arktiku tijekom posljednjih desetljeća.




Znanstvenici objavili podatke koji plaše: ‘Ovako nešto se nije dogodilo tisućama godina’

Jasan podsjetnik

Učinci su posebno izraženi u Rusiji, gdje je ugroženo gotovo 65% terena prekrivenog permafrostom. U kolovozu 2020. eksplozivni mjehur plina metana rasprsnuo se ispod sibirske tundre, stvorivši golemi krater i raspršivši krhotine na poluotoku Jamalu.




Krater Batagajka služi kao jasan podsjetnik na duboke utjecaje klimatskih promjena na Zemljinu geologiju i ekosustave. Kako se vječni led nastavlja otapati, te će dramatične promjene krajolika vjerojatno postajati sve češće, sa značajnim posljedicama na okoliš.

Permafrost je tlo koje se nalazi na temperaturi 0 °C, ili nižoj, u razdoblju od dvije ili više godina. Led ne mora biti prisutan, ali se često pojavljuje. Permafrost se većinom nalazi u polarnom pojasu, ali postoji i planinski permafrost na većim nadmorskim visinama. U ruskim tundrama najdublji permafrost bio je dubok 1450 m.

Permafrost igra ključnu ulogu u reguliranju lokalnih i globalnih klimatskih uvjeta. Pohranjuje velike količine organskog ugljika u obliku mrtve biljne materije koja se, kada je tlo zamrznuto, ne razgrađuje.

Kada se permafrost otapa zbog porasta temperatura, taj se ugljik oslobađa u obliku stakleničkih plinova, poput ugljičnog dioksida i metana, što dodatno pridonosi globalnom zagrijavanju.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.