Ilustracija/Pixabay

VJEČNA MLADOST MOŽDA NAM JE NADOHVAT RUKE: Je li izvjesno da ćemo iskorijeniti starost i smrt?

Autor: Zlatko Govedić / 7dnevno

Ideja vječne mladosti opsjeda nas mnogo više nego što nam se to isprva može učiniti. Tek kada nas razdrma kriza srednjih godina, počinjemo shvaćati pjesme poput “Forever Young” ili “We are Young” ili pak “Bolje biti pijan nego star”… Pritom nije problem samo u konačnom strahu od smrti i ništavila, pa čak ni od bolesti i bespomoćnosti, nego upravo u činjenici da više nismo ono što smo nekad bili te da naša tijela više nemaju istu moć kakvu su imala u životnoj dobi kada je sve funkcioniralo “kao podmazano”.

Kada bismo vam rekli da će u budućnosti biti iskorijenjene ne samo bolesti i društveno-politički problemi nego i starost kao takva, pomislili biste da se šalimo. No čini se da to i nije tako nezamislivo.

Starenje kao bolest

Općepoznata je činjenica da svojim zdravim navikama možemo usporiti proces starenja, no neke nove ideje u medicini ukazuju na to da bismo ga mogli i zaustaviti, pa čak i obrnuti! No prije nego što vam ih predstavimo, važno je razumjeti što točno znači “starenje”.

Riječ je o procesu postupnih i spontanih promjena u organizmu, obilježenom progresivnim slabljenjem fizioloških funkcija, propadanjem tkiva i organa, a time i organizma u cjelini. Na koncu starenje dovodi do smrti. U širem smislu, starenje je proces koji počinje začećem jedinke i događa se tijekom cijeloga njezina života. U užem smislu, starenje započinje nakon rasta i razvoja jedinke. Kod čovjeka je to u kasnim dvadesetim godinama života. Proces kojim stanice tijekom vremena gube sposobnost diobe, rasta i funkcioniranja naziva se senescencija.

Postoje mnogobrojne znanstvene teorije kojima se pokušava objasniti starenje.

Danas se velika pozornost posvećuje istraživanju staničnoga starenja jer je ono u najvećoj mjeri odgovorno za starenje cijeloga organizma. Istraživanja se provode na stanicama u kulturi.

Iako ukupna kultura stanica ima određen broj dioba, pokazalo se da pojedine stanice tijekom rasta kulture stare naglo i nasumce, što dotadašnje teorije starenja nisu mogle objasniti. Godine 1973. ruski znanstvenik Aleksej Olovnikov (85) postavio je teoriju marginotomije, prema kojoj se krajevi (margine) kromosoma (telomere) nakon svake stanične diobe nepotpuno udvostručuju te zbog toga skraćuju. Otkako je 1990. otkriveno skraćivanje telomera u kulturi ljudskih fibroblasta, počelo je intenzivno istraživanje te pojave. Pokazalo se da je to glavni mehanizam tzv. biološkoga sata. Smatra se da skraćivanje telomera biva prepoznato kao oštećenje DNK-a, što izaziva prestanak daljnjih dioba, a time i stanično starenje.




Hiperbarična komora tehnološki je sofisticiran medicinski uređaj koji omogućuje boravak u sredini povišenog ili sniženog tlaka u odnosu na normalni atmosferski tlak od 1 bara. Hiperbarična komora zapravo je “simulator ronjenja”, samo što umjesto vode njezinu unutrašnjost ispunjava plin. Njihovom primjenom ostvaruje se niz fizioloških promjena u organizmu, koje izaziva povećana ili snižena vrijednost parcijalnog tlaka kisika u udahnutom zraku.

Ključan DNK

Plinska embolija uzrokovana prodorom zraka u arterijski ili venski krvotok najčešće nastaje kao posljedica invazivnog medicinskog postupka ili kirurškog zahvata. Upravo se hiperbaričnim komorama uzrokuje smanjenje i nestajanje plinskih mjehurića u cirkulaciji. Plin se otapa u krvi, a potom eliminira preko pluća, smanjuje se edem pogođenih tkiva, visoki parcijalni tlak udahnutog kisika ublažava posljedice manjka kisika u područjima začepljenih krvnih žila plinskim mjehurićima te se oporavljaju oštećene stanice.

Nedavno istraživanje provedeno na Sveučilištu u Tel Avivu (Izrael) pronašlo je drugu upotrebu za hiperbarične tretmane kisikom – preokretanje procesa starenja. Profesor Shai Efrati i dr. Amir Hadanny svoj su eksperiment proveli na 35 zdravih osoba u dobi od 64 ili više godina.




Iskoristili su hiperbarične komore za kisik kako bi povećali tlak i količinu kisika koju su pacijenti primali. Svaki je pacijent primio tretman 60 puta u razdoblju od 90 dana. Ono što su otkrili uzbudilo je znanstvenike diljem svijeta.

Kao što smo već rekli, većina znanstvenika vjeruje da je starenje nusproizvod oštećenog DNK-a. On kontrolira sve naše osobine, od toga kako izgledamo do količine hormona koje proizvodimo, ali DNK s vremenom počinje propadati. Što smo stariji, to se više oštećenja nakuplja u DNK-u naših stanica. Na osnovnoj razini to je ono što uzrokuje starenje.

Ako imamo sreće da živimo dugo i zdravo, naposljetku ćemo ipak umrijeti jer naše tijelo više ne može stvarati nove stanice koje bi zamijenile stare zbog oštećenog DNK-a. Naše tijelo ima prirodne načine borbe protiv tog procesa, zbog čega ljudi mogu živjeti dulje od 70 godina.

Telomere su dijelovi DNK-a na krajevima svakog našeg kromosoma koji djeluju kao zaštitna kaciga. Oni sprečavaju oštećenje DNK-a svaki put kada se stanica replicira. Međutim, svaki put kada se stanice podijele, dio telomera se gubi. Jednom kada dijelovi telomera nestanu, DNK počinje propadati.

Drugi je problem to što i same naše stanice stare. One se u jednom trenutku prestaju dijeliti i ostaju u stanju mirovanja u tijelu. To je prirodan proces, no te stare stanice često mogu uzrokovati probleme zdravim stanicama oko sebe.

No Efrati i Hadanny pokazali su da DNK njihovih pacijenata nije samo prestao propadati, nego se počeo i obnavljati.

Da bismo spriječili starenje, morali bismo pronaći način da regeneriramo duljinu telomera na kromosomima i morali bismo uništiti ili ukloniti stare stanice. Znanstvenici u Tel Avivu nakon pregleda stanica pacijenata u svojoj studiji otkrili su nešto zapanjujuće.

Spasonosna komora

Korištenjem hiperbaričnih komora došlo je do regeneracije stanica. Gledali su imunosne stanice sadržane u krvi svakog pacijenta koji je sudjelovao u eksperimentu. Otkrili su da se u nekim slučajevima duljina telomera povećala i do 38 posto. To znači da hiperbarična terapija kisikom nije samo usporila razgradnju telomera u stanicama nego je zapravo preokrenula proces. No što je sa starim stanicama? Je li došlo do smanjenja tih štetnih stanica? Odgovor je – da.

Efrati i Hadanny otkrili su da je došlo do smanjenja broja senescentnih stanica od čak 37 posto. To pak znači da bi se i druga komponenta starenja mogla riješiti povećanjem protoka kisika kroz tijelo hiperbaričnom terapijom kisikom. Ukratko – ako kontinuirano izlaganje hiperbaričnoj terapiji kisikom nastavi povećavati te korisne učinke na tijelo, teoretski bismo mogli obrnuti biološki sat i vratiti tijelo u mlađe stanje. Valja, međutim, napomenuti da je riječ o tek jednoj studiji s malim uzorkom.

No hiperbarična terapija kisikom nije jedina koja pokazuje mogućnost usporavanja ili preokretanja procesa starenja. Elizabeth Parrish (44), direktorica američke tvrtke BioViva, na sebi je provela eksperimentalnu gensku terapiju. Iako ona nije provedena znanstvenom metodom niti ju je odobrila FDA, Parrish tvrdi da je proširila vlastite telomere i preokrenula starost svojih imunosnih stanica za 20 godina. To je itekako upitno, no činjenica je da je znanost prešla dug put u genetskoj modifikaciji, naročito nakon 2012. kada je izumljen sustav CRISPR-Cas9 koji je do temelja potresao područje prepravljanja genoma, a samim time i cijelo područje molekularne biologije i biomedicine. Riječ je o sustavu koji je programabilan i lako prilagodljiv te primjenjiv na najrazličitije modelne organizme, od biljaka, životinja, pa sve do humanih stanica i ljudskih embrija. Ukratko, znanstvenici mogu izrezati bilo koji dio DNK-a i zamijeniti ga drugim genom.

Kineski biofizičar He Jiankui (37) postao je globalno poznat 2018. kao prvi znanstvenik koji je primijenio genetski inženjering na embrijima. Sustavom CRISPR-Cas9 izmijenio je genom embrija blizanki koje je nazvao Lulu i Nana, kako ne bi dobile HIV od svojih pozitivnih roditelja. Kada je ta vijest objavljena, znanstveni je svijet bio zgrožen jer je mijenjanje genoma zadiranje u nepoznato i već se pokazalo da je promjenom genoma blizankama možda povećao njihove kognitivne funkcije, ali možda im je i skratio život.

Ogroman napredak

Iako je Jiankui naposljetku dobio otkaz, a kineska je vlada zaustavila njegov rad, ostaje činjenica da imamo tehnologiju za modificiranje vlastitog genoma, a upravo ona može omogućiti ljudima da prestanu starjeti.

Istraživači s Kalifornijskoga sveučilišta u Los Angelesu 2019. su proveli studiju na devetero dobrovoljaca. Dali su im mješavinu triju uobičajenih lijekova koji utječu na hormone rasta i dijabetes. Otkrili su da su imunosne stanice u njihovim tijelima preokrenule starost za oko dvije i pol godine. To je bilo iznenađujuće jer su očekivali da će koktel lijekova usporiti znakove starenja, ali ne i da će ih preokrenuti. Ta studija možda ukazuje na to da nam je za zaustavljanje starenja samo potrebna prava kombinacija lijekova.

Indijski genetičari sa Sveučilišta u Allahabadu u siječnju 2021. objavili su studiju koja pokazuje da se biološka starost starijih štakora obrnula kada su primili krvnu plazmu mlađih štakora. To je znanstvenike potaknulo na istraživanje enzima HDAC1 koji bi mogao imati ključnu ulogu u popravljanju oštećenja DNK-a uzrokovanih starenjem.

Utvrđeno je da su razine HDAC1 puno niže kod osoba s Alzheimerovom bolešću i općenito kod starijih ljudi. Znanstvenici su prvo počeli ispitivanja na miševima, a zatim su starijim štakorima ubrizgali lijek koji bi ponovno aktivirao proizvodnju enzima HDAC1. Rezultati su bili zapanjujući. Štakori koji su dobili lijek za reaktivaciju smanjili su svoju biološku starost za 54 posto.

Zamislite da možete uzeti lijek koji će vam prepoloviti sadašnju starost. Kada bi se to moglo raditi unedogled, tada starost više ne bi bila briga za ljude. Nalazimo se na prekretnici za našu vrstu. Znanost je omogućila ne samo da razumijemo što uzrokuje starenje nego i kako se taj proces može obrnuti. Veoma je moguće da će još tijekom našeg života ljudi pobijediti simptome starosti, pa čak i samu smrt. No čak i ako ne bude tako, ne zaboravite da se živi samo jednom te da je uvijek važno živjeti u sadašnjem trenutku – punim plućima.

Autor:Zlatko Govedić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.