fbpx
kolnjak / Flickr

(VIDEO) Znanstvenici oživili na desetke životinja nakon 24.000 godina suspendirane animacije!

Autor: Zlatko Govedić

Kolnjaci (Rotifera) su koljeno vrlo malenih životinja koje pripadaju natkoljenu oblenjaka. Najveće životinje dosežu dužinu od 3 mm, s genetski utvrđenim brojem stanica (eutelija). U to se koljeno ubrajaju najmanje višestanične životinje (0,1 do 3 mm). Pokretljivi prednji i stražnji dijelovi izlaze iz hitinskog oklopa kojim je zaštićeno valjkasto tijelo, a na glavi imaju vijenac treplji koje neprekidno trepere i tako pokreću tijelo. Ima ih oko 2000 vrsta.

Kolnjaci su vrlo otporne životinje i mogu preživjeti u vrlo različitim sredinama. Na kopnu žive na stablima, u vlažnoj mahovini, pijesku ili između mrvica tla, no jednako tako nastanjuju i mora i slatkovodne sredine, gdje slobodno plutaju. Pritom im ne smetaju ekstremne temperature.

Ruski znanstvenici proučili su tzv. bdeloide – kolnjake koji nalikuju na torpedo. Svi su ženke sa šiljatim krajem kojim se mogu uhvatiti za površinu kako bi se držali na mjestu. Čekinjasta usta na njihovu drugom kraju vade alge i drugu hranu iz vode.

Ako im se vodeni dom osuši ili smrzne, te superotporne životinjice ući će u stanje suspendirane animacije. Oni jednostavno čekaju da tekuća voda ponovno postane dostupna. Zatim nastavljaju svoje aktivnosti kao da se ništa nije dogodilo. Čak će se vratiti reprodukciji. Budući da su sve ženke, to čine stvaranjem klonova. Taj je proces poznat kao partenogeneza.

Primjene su obećavajuće!

Znanstvenici su izbušili 3,5 metra “vječnog snijega” u Sibiru i uklonili jezgru smrznutog tla. Kako bi izbjegli zagađenje, uzeli su uzorke iz njegova središta. Polako su dovodili te uzorke na sobnu temperaturu, provjeravajući ih svakih nekoliko dana tijekom pet tjedana. Do kraja su uočili na desetke živih kolnjaka.

Kako bi utvrdili kada su se uzorci tla smrznuli, upotrijebili su radiokarbonsko datiranje. Ustanovili su da su kolnjaci bili zamrznuti 24.000 godina prije no što su “oživjeli”.

“Znati kako preživjeti toliko dugo suspendiranu animaciju moglo bi biti korisno za istraživanje svemira ili bi se to moglo primijeniti u medicini za bolje očuvanje tkiva, organa i embrija”, kaže Stas Malavin, član tima znanstvenika i biolog na Institutu za fizičko-kemijske i biološke probleme u znanosti o tlu (Puščino, Moskovska oblast, Rusija).




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.