fbpx
Foto: Screenshot YouTube

(VIDEO) TAJNA ‘KRVAVOG SNIJEGA’: Misterij koji znanstvenici još uvijek pokušavaju odgonetnuti!

Autor: L.D.

Pješačite li dovoljno visoko u francuskim Alpama tijekom kasnog proljeća i početkom ljeta, postoji velika vjerojatnost da ćete naići na prilično čudne snježne mrlje među sivim vapnencem i zakržljalim nakupinama vegetacije. Ovaj snijeg nije bijel, već krvavo crven, piše BBC.

Specifičan fenomen, poznat i kao ‘krvavi snijeg’, rezultat je obrambenog mehanizma koji proizvode mikroskopske alge koje se nalaze u alpskom snijegu. U pravilu ove mikroalge imaju zelenu boju jer sadrže klorofil, međutim, kad snježne alge plodno narastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, one stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitile svoj klorofil.

Iako su crvene snježne alge već dugo poznate, u knjizi iz 1819. spominje se da su otkrivene tijekom ekspedicije na Arktik 1818. godine. Još se oko njih isprepliću misteriji koje znanstvenici pokušavaju odgonetnuti.

Novi rod mikroalgi

Prije dvije godine botaničari s Karlova sveučilišta u Pragu identificirali su potpuno novi rod mikroalgi, koji je odgovoran za pojavu crvenog i narančastog snijega u različitim dijelovima svijeta, a koji su nazvali Sanguina prema krvavocrvenoj boji koju proizvode. Znanstvenici su pronašli oblike algi Sanguina koji stvaraju crveni snijeg u Europi, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi te na obje polarne regije. Vrsta Sanguina koja uzrokuje neobičan narančasti snijeg pronađena je i na Svalbardu.

To nije jedina vrsta mikroalgi odgovornih za crveni snijeg. Nekoliko drugih vrsta, poput alge Chlamydomonas nivalis i algi koje rastu u blizini kolonija antarktičkih pingvina, pod nazivom Chloromonas polyptera, također proizvode pigmente za stvaranje snijega obojenog crvenim i ružičastim.

Crveni snijeg sve češći zbog globalnog zagrijavanja

No, bolje razumijevanje crvenih snježnih algi ima daleko veće značenje od jednostavnog objašnjavanja mrlja neobične boje u Alpama i blizu polova. Njegova pojava i nestanak važni su znakovi klimatskih promjena i toga kako one utječu na osjetljive ekosustave u kojima se nalaze alge.

Prema Liane Benning, profesorici geokemije u Njemačkom istraživačkom centru za geoznanosti u Potsdamu, crveni snijeg sve je češći zbog globalnog zagrijavanja.




“Porast razine ugljikova dioksida u atmosferi povećava temperaturu, što dovodi do većeg topljenja snijega. Onog trenutka kad na snijegu bude tekuće vode, alge počinju rasti”, objašnjava Benning.

Sve veća količina crvenih snježnih algi također može pridonijeti klimatskim promjenama. Crveni pigment zatamnjuje površinu snijega, smanjujući količinu svjetlosti i topline koju reflektira natrag u svemir, što je poznato kao albedo efekt. Privukavši više sunčeve topline, snijeg se topi još brže, što omogućava algama da se šire dalje.

“Alge tope svoja omiljena staništa, kao da uništavaju vlastitu kuću”, kaže Benning.

Nisu ih uspjeli uzgojiti u laboratoriju

No, čak i ostavljajući po strani njihovu ulogu u klimatskim promjenama, znanstvenici otkrivaju druge tajne crvenog snijega.




Maréchal i njegovi kolege nedavno su otkrili da crvene snježne alge rastu samo na nadmorskoj visini većoj od 2000 metara u francuskim Alpama, a osobito cvjetaju na oko 2400 metara. Prema Maréchalu, alge Sanguina nalaze se na visokim nadmorskim visinama zbog količine, kvalitete i trajnosti tamošnjih snježnih nanosa. Zanimljivo, znanstvenici dosad nisu uspjeli uzgojiti ove alge na pravom snijegu u laboratoriju.

“Iz tog razloga istraživači trebaju prikupiti što više uzoraka za preciznije istraživanje”, kaže Maréchal za BBC.

Jedna od teorija

“U ovom su ekosustavu snježne alge primarni proizvođači. Kad cvjetaju, fotosintetiziraju, troše hranjive sastojke i proizvode otpadne proizvode poput šećera i drugih komponenata, koje služe kao moguća hrana za bakterije i druge mikroorganizme”, objasnila je Benning.

Prema Maréchalu, čini se da alge, kojima su potrebni samo ugljikov dioksid i svjetlost, čine osnovu složenijeg i zrelijeg ekosustava koji uključuje bakterije, gljivice i jednoćelijske životinjske stanice poput zooplanktona. No, iako u ovim mrljama obojenog snijega život cvjeta, one su također kratkog vijeka, pojavljuju se samo nekoliko tjedana u godini. Kad vrijeme ponovno zahladi, boja nestaje i snijeg se vraća u uobičajenu bijelu boju. Zato se postavlja intrigantno pitanje – što se zapravo događa s crvenim algama tijekom zime?

“Jedna je teorija da one miruju i postaju gotovo prozirne dok se smrzavaju. Kad više nije potrebna, gube pigmentaciju jer je to proces koji troši energiju”, zaključuje Benning za BBC.

Autor:L.D.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.