(VIDEO) OVI KUKCI MOKRE NA NEVJEROJATAN NAČIN: ‘Otkrili smo prvi primjer superpogona u prirodi’

Rođaci cikada poznati kao kukci strijelci mogu katapultirati kapljice mokraće superbrzinama, što je prvi poznati primjer “superpogona” u prirodi, zaključak je nove studije.

Ovaj novootkriveni učinak pomaže kukcima da uštede energiju tijekom mokrenja i može inspirirati bolje uređaje za samočišćenje i mekane robotske motore, primijetili su znanstvenici.

Istraživači su ispitivali rođake cikada poznatih kao oštrokrilci (Homalodisca vitripennis). Ti kukci, dugački oko 1,2 cm, hrane se sokom iz ksilema, drvenastog dijela biljke koji dovodi vodu i otopljene hranjive tvari iz korijena, za razliku od floema, koji donosi šećer iz korijena. ostavlja.

Prehrana strijelca sastoji se od 95% vode i siromašna je hranjivim tvarima. Stoga bube neprestano piju sok ksilema kako bi dobile dovoljno hrane i mokre do 300 puta više od svoje tjelesne težine dnevno.

Za usporedbu, ljudi dnevno mokre oko jedne četrdesetine svoje tjelesne mase.

Iako se mnogo zna o mehanici prehrane, mnogo toga ostaje nepoznato o fizici izlučivanja, istaknuli su istraživači. Usredotočili su se na strijelce kako bi vidjeli jesu li njihova mala tijela razvila neke pametne inovacije da se bore s “kišom skakavaca” koja neprestano mokri.

Stručnjaci su ostali zadivljeni kada su uočili da ti kukci prilikom mokrenja izbacuju pojedinačne kapljice i zatim ih katapultiraju na velike udaljenosti nevjerojatnim brzinama s pomoću posebne strukture na stražnjem kraju tijela.

Toliko je velika sila kojom se kapljice odbijaju da se kukac sada smatra jedinim kukcem za kojeg se zna da je sposoban za “superpogon”.

U inženjerstvu postoji analogija. Primjerice, elastični projektil kreće se brže od svoje lansirne platforme zbog povećanja energije koje dobiva sinkronizacijom svojih pokreta s lansirnom platformom, poput ronioca koji mjeri vrijeme skoka s odskočne daske.

“Često zanemarujemo izlučivanje jer je to tabu ili smiješno, ali to je kritična biološka funkcija slična hranjenju koja ima važne energetske, ekološke i evolucijske implikacije. Ono što je počelo kao neobično promatranje neobičnog mehanizma mokrenja otkrilo je prvi primjer superpogona u biološkom organizmu”, zaključuje autor studije Elio Challita s Georgia Institute of Technology (SAD).