Screenshot/Youtube

(VIDEO) Odgonetnut misterij: Je li Michelangelo usred Vatikana naslikao pobunu protiv Crkve!?

Autor: ZG/Dnevno.hr

Nedavno objavljena knjiga restauratora Silvia Gorena otvorila je na desetine pitanja o radu Michelangela u Sikstinskoj kapeli s pretpostavkama skrivenih poruka unutar Sikstinske kapele. Što ako je rad ovog renesansnog genija bio reakcija protiv apsolutne moći Katoličke crkve? Bi li mogao istaknuti čovjeka iznad božanstva, ili je on ukazivao na nauk kao religiju koja nadilazi doktrinu? Postoji li mogućnost da je Michelangelo želio poslati poruku kroz svoj rad kao što je to učinio Leonardo da Vinci?

Silvio Goren, profesor s diplomom konzervacije i restauracije u kulturnom naslijeđu, ističe da je Michelangelo Buonarroti oslikao Sikstinsku kapelu u 16. st. kada je religija smatrala da zna apsolutnu istinu.

Sikstinsku kapelu naručio je papa Siksto IV. “Sikstina”, koja je po njemu dobila ime, ima iste dimenzije kao i Solomonov hram u Jeruzalemu, kao što je opisano u Starom zavjetu.

Michelangelo je izvodio svoj rad bez pomoći asistenata. Završio je sliku na stropu Sikstinske kapele u periodu od četiri godine, počevši sa slikanjem od istoka prema zapadu i počevši od ulaza u kapelu i završavajući iznad oltara.

Dio u kojemu je prikazao Boga koji razdvaja svjetlo od tame, mjesto je gdje se istraživači, povjesničari i kritičari bore da shvate što je ovaj genij pokušavao reći; skrivajući točan prikaz ljudskog mozga, (što ćete vidjeti u filmiću na dnu članka).

Zašto je Michelangelo istaknuo Božji vrat? To je očigledno bila namjera umjetnika da pokaže na određenu regiju. Smatra se da je Michelangelo upravo u tome ostavio skrivenu poruku.

Istraživači navode da je Michelangelo posvetio veliku pažnju kada je crtao ljudski vrat, ali taj je vrat čudno prikazan. Oni tvrde da, ako se jedna detaljna slika Božjeg vrata naslika u Sikstinskoj kapeli u odvajanju svjetla i tame od fotografije ljudskog mozga, kao što bi se to moglo vidjeti odozdo, crte Božjega vrata izgleda da se savršeno uklapaju u osobine ljudskog mozga.

Slučajnost? U svojoj knjizi, Silvio Goren objašnjava da je, u središtu stropa Sikstinske kapele, Michelangelo naslikao devet scena koje su opisane u knjizi Postanka.

Među njima, nalazimo slavno priznato Stvaranje Adama, scenu koja prikazuje točan trenutak kada je Bog dao život prvom čovjeku.

Prema istrazi profesora Gorena, prikaz i njegova izjava zasnovani su na teoriji koju je Frank Linn Meshberger objavio devedesetih. Oba autora, naime, vjeruju da postoji nešto skriveno u slici koju je naslikao Michelangelo: plašt koji pokriva figura Boga predstavlja gotovo savršen izgled ljudskog mozga, uključujući arterije, žlijezde i optičke živce, sve to gledano iz perspektive lateralnog rezanja.

Je li moguće da je Michelangelo zapravo prikazao anatomski točnu sliku ljudskog mozga iza Boga? On je zaista bio genij; bio je kipar i arhitekt, ali što je najvažnije, bio je anatom, nešto što se veoma trudio zadržati u sjenci do te mjere da je uništio gotovo sve svoje anatomske skice i pisane tekstove.

Više od 500 godina nakon što je Michelangelo stvorio ovo remek-djelo, možda smo korak bliže otkrivanju genija iza slika Sikstinske kapele naslikane kao zagonetku.

Liječnik Frank Meshberger ima nekoliko sugestija o intrigantnim umjetničkim djelima te nagađa da ljudski mozak možda sugerira da Bog ne samo da Adamu daje život nego i ljudsku inteligenciju.

Autor:ZG/Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.