fbpx
Foto: Wikimedia Commons

(VIDEO) MISTERIJ SLANIH PUSTINJA: Napokon znamo kako na tlu nastaju šesterokutni uzorci diljem svijeta

Autor: Zlatko Govedić

Očaravajući uzorci saća pronađeni u slanim pustinjama kao što su Badwater Basin u kalifornijskoj Dolini smrti (SAD) i Salar de Uyuni u Boliviji desetljećima su zbunjivali turiste i inspirirali autore znanstvenofantastičnih filmova.

Znanstvenici su dugo pokušavali razjasniti mehanizam kojim nastaju ti heksagonalni oblici, a sada smatraju da su napokon riješili tu prirodnu zagonetku.

Prema novoj studiji, odgovor leži u podzemnim vodama ispod slane kore. Slojevi slane i manje slane vode cirkuliraju gore-dolje u strujama u obliku američke krafne, koje su vodoravno stisnute pa tvore pravilan uzorak.


Prije su znanstvenici sugerirali da pukotine i grebeni nastaju kako se kora soli širi i suši, savijajući se i fragmentirajući pod opterećenjem, no sada primjećuju da prijašnji pokušaji razumijevanja kultnog krajolika nisu uzeli u obzir ujednačenu veličinu šesterokuta koji su uvijek široki 1 do 2 m, gdje god se u svijetu nalazili.

Studija potvrđuje široko prihvaćenu ideju da se geometrijski uzorci formiraju mehanizmom koji je ukorijenjen u osnovnoj termodinamici, slično kretanju tople i hladne vode u radijatoru ili u loncu kipuće vode.

“Površinski obrasci odražavaju polagano prevrtanje slane vode unutar tla, pojavu koja nalikuje konvekcijskim stanicama koje se stvaraju u tankom sloju kipuće vode”, tumači fizičar Lucas Goehring sa Sveučilišta Nottingham Trent (Engleska, UK).

Slane pustinje nisu tako suhe kao što se čine. Ispod slane kore nalazi se sloj izrazito slane vode, do kojeg se može doći kopanjem rukama. Voda isparava u vrućim ljetnim mjesecima, ostavljajući samo pokrivač soli, od kojih se dio otapa u sljedećem sloju vode. Taj je sloj onda gušći od onog ispod njega, a slana voda tone u prstenu koji okružuje svježiju, manje gustu vodu koja se diže da je zamijeni. Voda isparava i ostavlja sol koja se ponovno otapa u gornjem sloju vode. Ciklus se ponavlja stvarajući ono što znanstvenici nazivaju konvekcijskim valjkom.

Dvije značajke međusobno djeluju i zrcale jedna drugu kako bi formirale teselacije. Tamo gdje gusta, slana površinska voda tone, sol se nakuplja na kori i oblikuje grebene. Slana kora raste brže oko rubova svakog šesterokuta jer je u kontaktu sa slanijom vodom nego sredina.

Uobičajeno bi trebao nastati kružni oblik američke krafne, no kako ih ima jako puno zbijenih na slanoj ravnini, valjci su stisnuti jedni uz druge pa formiraju šesterokute.




Autori kažu da je njihov rad vođen čistom radoznalošću. “Priroda nam predstavlja očitu i fascinantnu zagonetku koja nam budi znatiželju i time nas potiče da ju riješimo, čak i bez konkretne mogućnosti primjene”, priznaje prva autorica studije Jana Lasser s Tehničkog sveučilišta u Grazu (Austrija).




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.