fbpx
Alstonov smeđi miš / Screenshot Youtube

(VIDEO) MIŠ KOJI PJEVA: Poslušajte ove čudesne pjevačke sposobnosti! Jedna pjesma ima i do sto nota

Autor: Zlatko Govedić

Alstonov smeđi miš, poznat je i Alstonov pjevački miš (Scotinomys teguina), vrsta je glodavaca iz porodice Cricetidae. Živi u Srednjoj Americi, od Chiapasa u Meksiku do zapadne Paname.

Ovaj miš, mase svega desetak grama, proizvodi jedinstvenu vokalizaciju u zvučnom i ultrazvučnom rasponu za koje se smatra da su važna komponenta njegova komunikacijskog ponašanja.

Mužjaci obično pjevaju duže pjesme od ženki, no čini se da imaju slične spektralne karakteristike. Iako su ultrazvučne vokalizacije pokazane kod brojnih vrsta glodavaca, malo koja pokazuje vokalizacijske sposobnosti toliko kontinuirane i stereotipne kao Alstonov smeđi miš. Zbog svoje duljine i složenosti, ove su vokalizacije opisane kao “pjesma”.

Prilikom pjevanja od desetak sekundi, miš se propinje na zadnje noge i pruža vrat prema gore. Pjesma je glasna, a ljudi je mogu čuti obično pred kraj. Točna funkcija pjevačkog ponašanja još nije dobro shvaćena, ali se vjeruje da igra važnu ulogu u društvenoj komunikaciji. Iz tog razloga, pojavilo se sve veće zanimanje za proučavanje te vrste u laboratorijskim uvjetima kao potencijalnog modela za govor životinja kod vrsta sisavaca.

Dva stvorenja slatko pjevaju jedno drugome izmjenjujući niz trilja, obraza i cvrkuta. Zatvorite oči i slušate, mogli biste vjerovati da čujete dvije ptice. Ali pogriješili biste. Zapravo, ovo je vokalni repertoar para Alstonovih pjevušećih miševa (Scotinomys teguina), malenih glodavaca koji se nalaze u oblačnim šumama Srednje Amerike i komuniciraju strastveno pjevajući sa svojim pratiteljima.

Alstonovi smeđi miševi pjevaju i duete, i to vrlo ljupko. Njihove pjesme mogu sadržavati gotovo 100 nota. Štoviše, studije pokazuju da pjesma jedne životinje nikada neće prekinuti pjesme drugih. Zapravo, svaki miš zastaje na djelić sekunde pošto je njegov pjevački partner završio, prije nego započne vlastitu pjesmu. Neuroznanstvenici istražuju neuronske osnove ove sposobnosti zaustavljanja kako bi vidjeli što bi nam to moglo reći o evolucijskim korijenima ljudskog razgovora kod kojega isto dolazi do zastajanja.

Kako zvukovi ovih miševa uglavnom padaju izvan našeg čujnog raspona, istraživači su njihove prekrasne simfonije otkrili preslušavanjem snimki na frekvenciji koju možemo čuti.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.