fbpx
polinija na kanadskom otoku Ellesmereu / NASA EOSDIS Worldview

(VIDEO) Loša vijest za ‘posljednji led’: Pogledajte stvaranje ogromne rupe na kanadskom otoku

Autor: Zlatko Govedić

U svibnju 2020. ogromna rupa otvorila se u najstarijem i najdebljem ledu na Arktiku. Znanstvenici su prije mislili da je to područje leda najstabilnije na Arktiku, no divovski rascjep signalizira da je drevni led ipak osjetljiv na topljenje.

Polinija, tj. područje otvorene vode, prva je ikada promatrana sjeverno od otoka Ellesmere. No istraživači su iz starih satelitskih podataka zaključili da su se slične polinije mogle otvoriti i 1988. te 2004. godine.

“Sjeverno od otoka Ellesmere teško je pomaknuti led ili ga otopiti zato što je gust, a ima ga prilično. Dakle, prije općenito nismo vidjeli da se na tom području formiraju polinije”, kaže vodeći autor studije Kent Moore sa Sveučilišta Toronto-Mississauga (Kanada).

Morski led na sjevernoj obali otoka Ellesmere obično je deblji od 4 m te ima prosječnu starost od 5 godina. No taj “posljednji led” na Arktiku pokazuje se osjetljivim na brzo zagrijavanje koje se događa na sjevernim geografskim širinama. U ljeto 2020. godine Wandelsko more, tj. istočni krajevi područja “posljednjeg leda”, izgubili su polovicu svog leda, otkrila je studija iz srpnja 2021. godine.

Još jedno istraživanje iz 2021. pokazalo je da se ledeni lukovi koji povezuju stabilni morski led s Grenlandom stvaraju sve kasnije te da se tope svake godine brže.

Znanstvenici kažu da bi se posljednje ledeno područje do kraja stoljeća svakog ljeta moglo potpuno otopiti, što znači da je to kraj za životinje koje ovise o cjelogodišnjem morskom ledu, poput polarnih medvjeda.

“Očekujemo ih sve više”

Polinije su pukotine u morskom ledu koje se često otvaraju tijekom oluja, kada vjetar pomiče led. Sjeverno od otoka Ellesmere u svibnju 2020. bila je jaka oluja, a satelitski snimci pokazali su da je dugačka uska pukotina nastala 14. svibnja.

Do 15. svibnja pukotina se razvila u eliptičnu poliniju, dugu oko 100 i široku 30 km. No 26. svibnja brzo se zatvorila.




U budućnosti bi se polinije mogle otvarati češće jer se posljednji led na Arktiku topi. Kratkoročno, ta otvorena područja mogu biti oaze za život: Sunčeva svjetlost pogađa oceansku vodu, dopuštajući fotosintezu algi, koja privlači ribe i rakove. Te životinje pak privlače morske ptice, tuljane i polarne medvjede. Ali ta eksplozija života samo je privremena.

“Dugoročno gledano, kako se led topi i odmiče od obale, a vrste poput morževa i morskih ptica gube pristup tome, gubi se korist. Na koncu postaje toliko toplo da vrste ondje ne mogu preživjeti”, zaključio je Moore.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.