Ilustracija: Zhao Chang / Kineska akademija znanosti

(VIDEO) KAKVO OTKRIĆE! Križanac s glavom dinosaura i tijelom ptice pokazuje evoluciju vrsta na zadivljujuć način

Autor: Zlatko Govedić

Potpuni fosilizirani kostur ptice koja je živjela na području današnje Kine prije oko 120 milijuna godina mogao bi pomoći u razjašnjavanju ključnih koraka u procesu evolucijske transformacije. Ima glavu nalik dinosauru, a tijelo ima više zajedničkog s modernim pticama.

Prijelaz s dinosaura na pticu uključuje neke od najdramatičnijih promjena u obliku, funkciji i okolišu, što je u konačnici dovelo do strukture tijela tipične za današnje ptice.

Neke od tih promjenjivih značajki još se mogu vidjeti u načinu na koji se moderne ptice razvijaju. No redoslijed kojim su se te promjene dogodile i priroda evolucijskih pritisaka koji su doveli do striktno ptičjih karakteristika, još su otvoreni za raspravu.

Fascinantni novopronađeni fosil nazvan Cratonavis zhui, mogao bi pružiti važne uvide u evoluciju modernih ptica.

Istraživači su otkrili otisak tijela Cratonavisa, ptice s glavom dinosaura, tijekom iskapanja u sjevernoj Kini.

Otisci tijela pernatih dinosaura i ranih ptica, uključujući Confuciusornis sanctus, otkriveni su u ovoj regiji, u sedimentnim stijenama nastalim prije otprilike 120 milijuna godina, tijekom razdoblja krede.

Paleontolog Zhou Zhonghe s Kineske akademije znanosti predvodio je tim znanstvenika koji je svoje istraživanje fosilne lubanje započeo skeniranjem računalnom tomografijom (CT) visoke rezolucije.




Koristeći se digitalnim verzijama mineraliziranih kostiju, tim je rekonstruirao oblik i funkciju lubanje kakva je bila za života ptice.

Rezultat pokazuje da je oblik lubanje Cratonavisa gotovo isti kao u tiranosaura, a ne kao kod ptica.

“Primitivne značajke lubanje govore da većina ptica iz razdoblja krede, poput Cratonavisa, nije mogla neovisno pomicati svoj gornji kljun u odnosu na neurokranij i donju čeljust, što je funkcionalna inovacija široko rasprostranjena među živim pticama jer ona pridonosi njihovoj ogromnoj ekološkoj raznolikosti”, kaže paleontolog Zhiheng Li.




Neobična kombinacija akinetičke lubanje dinosaura i ptičjeg kostura pridonosi prethodnim studijama o važnosti evolucijskog mozaicizma u ranoj diverzifikaciji ptica.

Među ptičjim granama obiteljskog stabla dinosaura, Cratonavis je između dugorepog Archaeopteryxa, koji je bio više nalik gmazu, i Ornithothoracesa koji je već razvio mnoge osobine modernih ptica.

Također je zanimljiva činjenica da fosil Cratonavisa ima iznenađujuće dugu lopaticu i prvu metatarzalnu kost (kost stopala) – značajke koje se rijetko mogu vidjeti u fosilima drugih dino-predaka ptica, a uopće ih nema kod modernih ptica.

Evolucijski trendovi pokazuju smanjenu duljinu prve metatarzalne kosti kako su se ptice razvijale.

Autori studije predlažu da je tijekom promjene od dinosaura do ptica prva metatarzalna kost prošla kroz proces prirodne selekcije koja ju je učinila kraćom. Pošto je dosegla svoju optimalnu veličinu, koja je bila manja od četvrtine duljine druge metatarzalne kosti, izgubila je svoje ranije funkcije.

Jedinstvena značajka povećane metatarzalne kosti kod Cratonavisa više se može usporediti s Balaurom iz kasne krede, članom skupine pernatih mesoždera poznatih kao dromaeosauridi.

Izdužena lopatica već je primijećena kod ptica iz razdoblja krede kao što su Yixianornis i Apsaravis.

Činjenica da je Cratonavis imao vrlo dugu lopaticu vjerojatno je nadoknadila činjenicu da nije imao prsnu kost prilagođenu da mesnatim prsnim mišićima pruži veću površinu za pričvršćivanje. Ova izumrla vrsta možda je pridonijela biološkom eksperimentu ponašanja u letenju.

Jedan od vodećih autora, paleontolog Min Wang, objašnjava da bi izdužena lopatica mogla povećati mehaničku prednost mišića za retrakciju/rotaciju humerusa, što kompenzira sveukupno nerazvijen aparat za let, a te razlike predstavljaju rano morfološko eksperimentiranje volantnog ponašanja u kontekstu diverzifikacije ptica”.

Autori spominju nenormalne morfologije lopatice i metatarzalnih kostiju sačuvane kod Cratonavisa, ističući širinu plastičnosti kostura u ranih ptica.

Jedinstvena mješavina anatomije vrste Cratonavis zhui nije samo prijelazna faza između dviju veličanstvenih kategorija životinja, već i znak kako sva živa bića predstavljaju korake u nizu, a evolucija ptica svih perja odvijala se istovremeno duž velikog broja različitih putova.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.