Foto: NEFU

(VIDEO) JEDINSTVENO OTKRIĆE: Cijeli leš drevnog smeđeg medvjeda s mekim tkivima pao je u ruke znanstvenika

Autor: Zlatko Govedić

Odrasli medvjed izvučen 2020. iz sibirskog permafrosta na otočju Lyakhovsky na sjeveroistoku Rusije, nije star oko 30.000 godina, kako se prvobitno mislilo, već oko 3500 godina, zaključak je istraživača sa Sjeveroistočnog saveznog sveučilišta u Rusiji, koji su izvršili novu nekropsiju dobro očuvanog primjerka. I dalje je nevjerojatno otkriće, nudi intrigantan uvid u prošlost koja nije tako daleka kao što se pretpostavljalo.

U početku je tim mislio da se radi o špiljskom medvjedu (Ursus spelaeus), vrsti koja je izumrla prije otprilike 24.000 godina. Iako nisu tako veliki kao moderni smeđi medvjedi (Ursus arctos), smatra se da su neki narasli do 2 m i težili čak 1000 kg.

Nakon nove istrage, znamo da gledamo njegovog glomaznijeg postojećeg rođaka. Uz visinu od 1,55 m i masu 78 kg, smatra se da je životinja bila stara oko 2 do 3 godine kada je umrla od ozljede kralježnice.

“Ovo je otkriće apsolutno jedinstveno: cijeli leš drevnog smeđeg medvjeda, Prvi put, leš s mekim tkivima pao je u ruke znanstvenika, dajući nam priliku da proučavamo unutarnje organe i pregledamo mozak”, kaže biolog Maxim Cheprasov sa Sjeveroistočnog federalnog sveučilišta (Rusija).

Medvjed dijeli isti mitohondrijski DNK kao i njegovi potomci koji se danas nalaze na sjeveroistoku Rusije, izvješćuju istraživači. Njegovi su ostaci tako dobro očuvani da znanstvenici mogu vidjeti što je jeo prije smrti: biljke i ptice.

Jedan misterij koji lešina ne može riješiti jest kako je medvjed dospio na otočje Lyakhovsky, trenutno odvojeno od kopna vodenim pojasom od 50 km. Možda je preplivao ili je možda hodao preko privremenog ledenog mosta. Možda su u to vrijeme otoci još uvijek bili povezani s ostatkom Rusije. Trenutno možemo samo nagađati.




Kako se mnogi dijelovi svijeta zagrijavaju kako se klima mijenja, vidimo kako izranja sve više ostataka, sačuvanih u ledu tisućljećima: od sićušnih, mikroskopskih stvorenja do odsječenih vučjih glava.

Ovo područje Sibira posebno je poznato po očuvanju drevne ekologije te je privuklo veliku pozornost paleontologa, naročito zbog rizika da bi topljenje drevnog leda moglo osloboditi i dugo uspavane patogene.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.