fbpx
Ilustracija/Dreamstime

Veliko otkriće: Nakon potresa drveće raste puno brže! To će nam pomoći da ih precizno datiramo

Autor: Zlatko Govedić

Nova fascinantna studija ukratko kaže da potresi mogu srušiti zgrade, ali i izgraditi šume – doslovno i barem nakratko. Naime, jaki potresi mogu pomoći u rastu drveća tako što tjera dodatnu vodu u tlo koje okružuje njihovo korijenje. Ti prolazni periodi pojačanog rasta ostavljaju potpise u stanicama drveća. Posljedično, one mogu koristiti i za bolje otkrivanje i datiranje drevnih potresa.

“Ovo je doista nova dimenzija u mjerenju potresa na ljestvici koja je preciznija od godine dana”, kaže botaničarka Irina Panyushkina sa Sveučilišta u Arizoni (SAD).

Nakon potresa magnitude 8,8 u Mauleu u Čileu 2010. godine, znanstvenici su proučili riječne doline i otkrili da potoci teku brže. Christian Mohr, hidrolog sa Sveučilišta u Potsdamu (Njemačka), posumnjao je da je potres učinio tlo propusnijim, omogućujući podzemnoj vodi da lakše teče s grebena u doline. Činilo se prirodnim da bi potresi također mogli pomoći da stabla u dolini rastu brže od onih na padinama brda.

Kako bi vidjeli je li to doista tako, Mohr i njegovi kolege izbušili su dvadesetak uzoraka iz debla šest monterejskih borova koji rastu duž dna dolina i grebena dviju plantaža na čileanskoj obali. U laboratoriju u Njemačkoj, stavili su tanke dijelove jezgri pod mikroskop i pratili kako se mijenjaju veličina i oblik stanica unutar godova drveća. Također su izmjerili kako se omjer teških i lakih ugljikovih izotopa promijenio u tim stanicama. Stabla uzimaju više ugljika-12 nego ugljika-13 tijekom fotosinteze, tako da promjena u omjeru može signalizirati nalet fotosintetskog rasta.

Dokazali su da je drveće na dnu doline doživjelo malen, ali uočljiv nalet rasta koji je trajao tjednima, pa i mjesecima nakon potresa. Rast je bio otprilike jednako snažan kao i oni uzrokovani jakim kišnim olujama. Kao što se predviđalo, stabla na grebenima rasla su sporije nakon potresa.

Korisna metoda

Panyushkina kaže da bi navedena metoda mogla koristiti za identificiranje potresa i drugih događaja koji uzrokuju kratkoročne učinke rasta. Budući da godovi odražavaju prosječni rast tijekom svake godine, studije koje ih rabe za prepoznavanje potresa, vulkanskih erupcija i cunamija u najboljem slučaju mogu datirati događaje samo na najbližu godinu. Kombinirajući mjerenja na razini stanica s podacima o izotopu ugljika, Mohr i kolege uspjeli su odrediti potres u Mauleu samo mjesec dana poslije.

“Metoda bi stoga mogla pomoći znanstvenicima da zavire u prošlost, tj. da identificiraju kratkoročne poremećaje poput potresa koji su se dogodili prije više tisuća godina”, zaključuje Panyushkina.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.