Ilustracija: Pixabay

Veliko otkriće biologa: Kod bakterija su primijetili zapanjujuću sposobnost

Autor: Zlatko Govedić

Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu i Sveučilišta u Delawaru otkrili su da jednostanični organizam poput bakterije Escherichia coli može formirati sjećanja i prenositi ih na buduće generacije, unatoč nedostatku mozga i živčanog sustava.

Iako je E. coli jedan od najistraživanijih organizama na Zemlji, istraživači su otkrili neočekivane načine na koje preživljava i širi se.

Sustav pamćenja omogućava joj da “zapamti” prošla iskustva tijekom nekoliko sati i generacija nakon toga.

Stručnjaci istaknuli načine na koje ljudi mogu izumrijeti: Evo o čemu se radi

Analiza 10.000 rojeva

Iako ta vrsta bakterijskog pamćenja nije prepoznata do sada, znanstvenici naglašavaju da nije riječ o svjesnom ljudskom pamćenju, već o tome kako informacije iz prošlih iskustava utječu na trenutačno donošenje odluka.

“Bakterije nemaju mozak, ali mogu prikupljati informacije iz svog okoliša i, ako su se često susretale s tim okolišem, mogu pohraniti tu informaciju i brzo je iskoristiti”, objašnjava molekularni biolog i voditelj studije Souvik Bhattacharyya sa Sveučilišta u Teksasu.




Njihova istraživanja temelje se na više od 10.000 analiza bakterijskih rojeva, gdje su ispitivali ponašanje E. coli pod različitim uvjetima.

Otkrili su da je razina intracelularnog željeza bila snažan pokazatelj pokretanja ili zadržavanja bakterija. Niske razine željeza povezane su s bržim i učinkovitijim kretanjem, dok su više razine rezultirale smirenijim načinom života.

Primjerak roja E. coli, Ilustracija: Sveučilište u Teksasu (Austin, SAD)

‘Željezno sjećanje’

Zanimljivo je da su bakterije koje su iskusile niske razine željeza poslije bile još brže i učinkovitije u kretanju, a to “željezno sjećanje” prenijelo se na najmanje četiri generacije potomaka.




Iako znanstvenici još nisu identificirali molekularni mehanizam tog sustava pamćenja, jaka veza intracelularnog željeza i međugeneracijskog ponašanja ukazuje na njegovo postojanje.

Istraživači vjeruju da bi željezni memorijalni sustav mogao pomoći E. coli u prilagodbi nepovoljnim uvjetima ili antibioticima, pridonoseći evolucijskoj prednosti u promjenjivim okolinama.

“Što više znamo o ponašanju bakterija, lakše je suprotstaviti im se”, zaključuje Bhattacharyya.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.