Foto: Dragan Matic / CROPIX

Većina Hrvata nije svjesna što se upravo događa: ‘Pojavio se fenomen koji je sve pogoršao’

Autor: F.F

Gotovo je nemoguće postalo predvidjeti kako nas vrijeme očekuje, no još je problematičnije kada se pitamo kakva je klimatološka budućnost ispred nas. U emisiji “Otvoreno” na HTV-u, gosti su raspravljali o klimatskim promjenama i njenim posljedicama.

U emisiji su se raspravljali Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a, Goran Mazija, voditelj Geotehničkog katastra grada Zagreba, dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, te dr. sc. Natalija Dunić, znanstvenica iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ivan Güttler je iznio komentar o današnjem nevremenu u Slavonskom Brodu, istaknuvši da se ulazimo u dio godine kada će ovakvi događaji postati učestaliji.

Foto: Damjan Tadic / CROPIX, Ilustracija

Situacija nije bajna

Güttler je objasnio da je hladna fronta donijela konvektivne oborine te da su službe civilne zaštite bile angažirane, primjerice, u spašavanju muškarca u Slavonskom Brodu. Prognozirao je i pad temperature za sutra, posebice u unutrašnjosti Hrvatske.

U vezi s tim, jedan gledatelj je postavio pitanje o 24-satnom dežurstvu DHMZ-a radi pravovremenog obavještavanja građana. Güttler je odgovorio da dio DHMZ-a ima stalno dežurstvo, a u slučaju ekstremnih situacija surađuju s drugim službama.

Zoran Vakula s HRT-a je u svojoj kolumni istaknuo da je travanj bio iznadprosječno topao mjesec, a posebno zadnjih 12 mjeseci, što je potvrdio i Güttler, naglašavajući globalno zagrijavanje i rekordne temperature.

Znanstvenici su riješili 50 godina stari misterij Antarktike: ‘Sve se može proširiti preko oceana’




Kako ublažiti promjene?

“U veljači i ožujku temperature su bile neobično visoke, a travanj je bio zanimljiv jer je prva polovica bila izrazito topla, čak su se i rušili rekordi u dijelovima Hrvatske. No, druga polovica mjeseca donijela je nagli pad temperature. Kada razmatramo globalno zagrijavanje, primjećujemo više procesa, a 2023. godina se istaknula kao najtoplija do sada. U Tihom oceanu pojavio se fenomen koji je dodatno povećao globalnu temperaturu, uz već postojeće globalno zagrijavanje. Važno je naglasiti da iako možda većina ljudi smatra dosadnima stalna obavješćivanja o rušenju rekorda, klima se zaista mijenja. Imamo veći broj ekstremnih događaja jer imamo više energije i vodene pare u atmosferi, što znači da su neki događaji sada jači za 20 do 30 posto, čak i oni koji bi se dogodili i bez klimatskih promjena”, pojasnio je Güttler.

Rasprava je uključivala i pitanje klimatskih promjena i akcija za njihovo ublažavanje i prilagodbu. Güttler je istaknuo tehnološka rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu na promjene.




Goran Mazija je govorio o klizištima, posebice o aktivnom klizištu na Pantovčaku, istaknuvši zabrinutost zbog mogućih slijeganja tla uslijed oborina.

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

Koje su posljedice?

“Klizište je nastalo između 5. i 6. ožujka i od tada postaje sve aktivnije. Svaka kiša, uključujući i današnju, definitivno će uzrokovati određeno slijeganje. Već sada osjećam blagu nervozu jer ne znam što me očekuje sutra, ujutro i tijekom noći, jer voda dodatno ubrzava klizanje”, rekao je Mazija i istaknuo da Ured predsjednika Republike Hrvatske nije u opasnosti.

Dodao je i kako osim Zagreba, najviše problema s klizištima imaju Varaždin i Karlovac. Krešimir Kuk je komentirao klizišta i potrese, napominjući da potresi ne uzrokuju klizišta već ih samo ubrzavaju te da potresi u Slunju nisu iznenađenje, iako nisu česti.

“To je izazvalo iznenađenje, ali to ovisi o tumačenju. Čak su i stariji lokalni stanovnici izrazili nevjericu jer se ne sjećaju tako snažnih potresa, ali kada razmotrimo šire područje, kao što su blizina Banovine ili Banja Luke, gdje se 1969. dogodio katastrofalan potres… Sva ta područja su blizu. Većina Hrvatske je podložna potresima na različitim mjestima. Dakle, iako ovo nije iznenađenje, uvijek kad na nekom području duže vrijeme nema jačih potresa, to izaziva čuđenje i često se tumači kao da tamo nije bilo potresa”, objasnio je.

Seizmologinja otkrila gdje je u Hrvatskoj najopasnije područje: ‘Sve je izraženija aktivnost’

Ni more nije sigurno

Natalija Dunić je istaknula porast razine i temperature mora, naglašavajući značaj saliniteta i procesa u dubljim slojevima mora.

Temperatura općenito raste u sustavu. Kako se temperatura povećava u atmosferi, isto se događa i u moru. Posljednjih pet godina, primjećujemo porast rekordnih temperatura, kako širom svijeta, tako i u Sredozemlju te u našim morima. Najviše rekordnih temperatura zabilježeno je na površinskim dijelovima mora”, rekla je Natalija pa dodala kako je razina Jadranskog mora porasla za nekih desetak centimetara.

Rasprava je zaključena naglaskom na važnost djelovanja u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih, koristeći dostupna tehnološka rješenja.

Autor:F.F
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.