fbpx
Ilustracija: Pixabay

UŽIVAJTE DOK MOŽETE! Zemlja će u jednom trenutku ostati bez kisika, a tada će svijetom zavladati ova bića

Autor: Zlatko Govedić

Trenutno život cvjeta na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije uvijek bila takva. I ne samo to, znanstvenici su predvidjeli da će se u budućnosti atmosfera vratiti na onu koja je bila bogata metanom i siromašna kisikom.

To se vjerojatno neće dogoditi još milijardu godina. No kada dođe do promjene, dogodit će se prilično naglo.

Taj će pomak vratiti planet u stanje u kojem je bio prije “velikog događaja oksigenacije” (GOE) prije otprilike 2,4 milijarde godina. Štoviše, istraživači kažu da je malo vjerojatno da će atmosferski kisik biti trajno obilježje nastanjivih svjetova općenito, što ima implikacije na naše napore da otkrijemo znakove života u svemiru.


“Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, s naglim padom do razina koje podsjećaju na arhajsko doba, najvjerojatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih stakleničkih uvjeta u Zemljinu klimatskom sustavu i prije opsežnog gubitka površinske vode iz atmosfere”, piše u studiji.

Ogroman broj simulacija

U tom trenutku to će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kisik pa se nadamo da ćemo smisliti kako otići s planeta u nekom trenutku unutar sljedećih milijardu godina.

Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su izradili detaljne modele Zemljine biosfere, uzimajući u obzir promjene u svjetlini Sunca i odgovarajućem padu razine ugljičnog dioksida, kako se plin razgrađuje povećanjem razine topline. Manje ugljičnog dioksida znači manje organizama koji fotosintetiziraju poput biljaka, što bi za posljedicu imalo manje kisika.

Znanstvenici su prethodno predvidjeli da će pojačano zračenje Sunca izbrisati oceanske vode s lica našeg planeta u roku od oko dvije milijarde godina, ali ovaj novi model – temeljen na oko 400.000 simulacija – kaže da će se smanjenje kisika dogoditi prije toga.

“Pad kisika o kojem govorimo jest vrlo, vrlo ekstreman! Govorimo o otprilike milijun puta manje kisika nego što ga ima danas”, objašnjava planetolog Chris Reinhard s “Georgia Institute of Technology”.

Ono što ovu studiju čini posebno relevantnom za današnje vrijeme jest naša potraga za nastanjivim planetima izvan Sunčeva sustava.




Slijedi nam ‘svijet mikroba’

Izrađujemo sve jače teleskope, a znanstvenici žele znati što bi trebalo da traže u hrpi podataka koje ti instrumenti prikupljaju.

“Moguće je da trebamo tražiti druge biosignature osim kisika kako bismo imali najbolje šanse da uočimo život”, tumače znanstvenici.

Njihova je studija dio NASA-ina projekta NExSS (Nexus for Exoplanet System Science) koji istražuje nastanjivost drugih planeta.




Prema izračunima koje su proveli Reinhard i ekolog Kazumi Ozaki sa Sveučilišta Toho u Japanu, kisikom bogata nastanjiva povijest Zemlje mogla bi trajati samo 20-30 posto životnog vijeka planeta u cjelini. Jedino će još mikrobi nastaviti postojati još dugo nakon nas.

“Atmosferu nakon velike deoksigenacije karakteriziraju povišena razina metana, niske razine ugljičnog dioksida i nedostatak ozonskog omotača. Zemaljski sustav vjerojatno će biti svijet anaerobnih oblika života”, zaključuje Ozaki.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.