Umjetna inteligencija tvrdi da je ovako vjerojatno nastao život na zemlji: Spominje se i Bog

Kako je nastao život na Zemlji jedno je od onih vječnih pitanja oko kojeg su se tijekom povijesti lomila koplja. Razne su se teorije tijekom vremena iskristalizirale, a one su redovno i predmet sukoba religijskih i znanstvenih zajednica. Zbog svega toga zanimljivo je vidjeti i kako danas sveprisutna umjetna inteligencija reagira na pitanje kako je nastao život na Zemlji.

Što kaže Bard

Googleov Bard navodi da je nastanak života na Zemlji još uvijek predmet istraživanja, ali i da postoje neke općenite ideje o tome kako se to moglo dogoditi. Najprihvaćenija hipoteza je, navodi, da je život nastao iz nežive materije, procesom koji se naziva abiogeneza. Potom pojašnjava da je abiogeneza proces nastanka života iz nežive materije.

“Postoji nekoliko hipoteza o tome kako je abiogeneza mogla nastati, ali sve one pretpostavljaju da su se u ranoj Zemljinoj atmosferi stvorili uvjeti koji su bili povoljni za nastanak organskih spojeva, koji su temelj života.

Druge hipoteze

Miller-Ureyev eksperiment, koji je izveo Stanley Miller 1953. godine, pružio je podršku hipotezi o abiogenezi. U ovom eksperimentu, Miller je simulirao uvjete ranih Zemljinih atmosfera miješajući vodu, dušik, vodik i metan u zatvorenoj posudi. Nakon tjedan dana, Miller je otkrio da su se u posudi stvorile aminokiseline, koje su osnovni gradivni blokovi proteina”, navodi Bard te ističe i druge hipoteze o abiogenezi uključuju:

Hipoteza o vrtložnim bazenima pretpostavlja da su se složeni organski spojevi mogli stvoriti u vrtložnim bazenima na morskom dnu.
Hipoteza o meteorima pretpostavlja da su složeni organski spojevi mogli doći na Zemlju meteorima ili asteroidima.
Hipoteza o hidrotermalnim pukotinama pretpostavlja da su se složeni organski spojevi mogli stvoriti u hidrotermalnim pukotinama na morskom dnu.

Pojašnjenje

Nakon što su se stvorili složeni organski spojevi, oni su se mogli povezati u još složenije molekule, poput nukleinskih kiselina i proteina. Nukleinske kiseline su odgovorne za pohranjivanje i prijenos genetske informacije, a proteini su odgovorni za strukturu i funkciju stanica. Kada su se stvorile nukleinske kiseline i proteini, mogli su nastati prvi živi organizmi. Ovi prvi organizmi bili su vjerojatno jednostavni i jednoćelijski, ali su bili sposobni za samoodržanje i razmnožavanje.

Nakon što su se pojavili prvi živi organizmi, život se brzo razvio i raznolikost. To je rezultat procesa evolucije, koji je proces promjene i prilagodbe vrsta tijekom vremena. Najraniji dokazi života na Zemlji datiraju iz eoarhaika, prije otprilike 3,5 milijardi godina. Ovi dokazi uključuju fosile mikroorganizama i grafit koji je vjerojatno bio proizveden biološkim procesima. Nastavak istraživanja o nastanku života na Zemlji pomoći će nam da bolje razumijemo podrijetlo života u svemiru.

Što kaže Chat GPT

Sve ovo prethodno je generirao bard, a isto pitanje postavili smo i Chat GPT-u.

Prema njemu, nastanak života na Zemlji jedno je od najvećih pitanja u znanosti, a proces se i dalje proučava i istražuje. Iako nema definitivnog odgovora, postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti kako je život mogao nastati na našem planetu, navodi te ističe nekoliko glavnih teorija o postanku života na Zemlji.

Abiogeneza (kemijska evolucija)

Ova teorija sugerira da se život razvio iz nežive tvari putem kemijskih reakcija. Prema ovoj teoriji, prije oko 3,5 do 4 milijarde godina, na Zemlji su postojali uvjeti slični onima na mladim planetima, uključujući vodu, amonijak, metan i druge kemikalije. Ove kemikalije su se međusobno reagirale pod utjecajem energije, poput električnih pražnjenja ili vulkanskih aktivnosti, i postupno stvarale složenije molekule, uključujući organske molekule poput aminokiselina i nukleinskih kiselina. Ove molekule su kasnije mogle evoluirati u jednostavne oblike života.

Kako je život na Zemlji mogao opstati milijardama godina? Zadivit će vas odgovor znanstvenika

Panspermija

Prema ovoj teoriji, život je mogao nastati negdje drugdje u svemiru i do Zemlje doći putem mikroorganizama, meteora ili kozmičke prašine. Ova teorija sugerira da bi život mogao biti češći u svemiru nego što smo prethodno pretpostavljali i da je Zemlja mogla biti “zarazena” životom iz svemira.

Kreacionizam

Kreacionistički pristup tvrdi da je život na Zemlji stvoren od strane nadnaravne sile, kao što je Bog, i da nije rezultat prirodnih procesa.

Hipoteza o mineralima

Ova teorija sugerira da su složeni minerali igrali ključnu ulogu u nastanku života. Prema ovoj hipotezi, određeni minerali bi mogli djelovati kao katalizatori za stvaranje organskih molekula i kompleksnih biokemijskih procesa.

ŽIVOT NA ZEMLJI DONIO ASTEROID ILI KOMET? ‘Mi smo zapravo golemi zoološki vrt u kojemu uživaju izvanzemaljci’

Za kraj Chat GPT je istaknuo kako je važno napomenuti da nijedna od ovih teorija nije konačno potvrđena, i pitanje kako je život zaista nastao na Zemlji ostaje predmetom istraživanja i debate u znanstvenoj zajednici. Također, dodao je kako se teorije ne isključuju međusobno, pa bi kombinacija različitih procesa mogla objasniti početke života na Zemlji.