fbpx
Ilustracija: Pixabay

UMJETNA INTELIGENCIJA RAZRIJEŠILA ENIGMU: ‘Otkrili smo trećeg nepoznatog pretka u ljudskom genomu’

Autor: Zlatko Govedić

Nitko ne zna tko je ona bila, samo da je bila drukčija. Tinejdžerica koja je živjela prije više od 50.000 godina toliko je neoična da se čini kao “hibridni predak modernih ljudi” kakvog znanstvenici još nisu vidjeli.

Tek nedavno, istraživači su otkrili dokaze da nije bila sama. U studiji iz 2019. koja je analizirala zbrčkanu prapovijesti čovječanstva, znanstvenici su upotrijebili umjetnu inteligenciju kako bi identificirali nepoznatu vrstu ljudskih predaka s kojom su se susreli moderni ljudi, te s kojom su se družili na dugom putovanju iz Afrike.

“Prije otprilike 80.000 godina dogodio se tzv. izlazak iz Afrike (Out of Africa), kada je dio ljudske populacije, koja se već sastojala od modernih ljudi, napustio afrički kontinent i migrirao na druge kontinente, dajući tako sve sadašnje populacije”, objašnjava evolucijski biolog Jaume Bertranpetit sa Sveučilišta Pompeu Fabra u Španjolskoj.


Dok su moderni ljudi krčili put u kopno Euroazije, križali su se s drevnim i izumrlim hominidima drugih vrsta.

Donedavno se smatralo da ti povremeni seksualni partneri uključuju neandertalce i denisovce, od kojih su potonji bili nepoznati do 2010. godine.

Bayesova formula

Ali u toj studiji, treći bivši iz davne prošlosti izoliran je u euroazijskoj DNK, zahvaljujući algoritmima dubokog učenja koji su analizirali složenu masu drevnog i modernog ljudskog genetskog koda.

Koristeći se statističkom tehnikom, tzv. Bayesovu formulu, istraživači su pronašli dokaze o onome što nazivaju “trećom introgresijom” – arhaičnoj populaciji “duhova” s kojom su se moderni ljudi križali tijekom afričkog egzodusa.

“Ova je populacija ili povezana s neandertalsko-denisovskom klasom ili se rano odvojila od loze denisovaca”, napisali su istraživači u svom radu, što znači da je moguće da je ta treća populacija u seksualnoj povijesti čovječanstva možda bila mješavina samih neandertalaca i denisovaca.

U određenom smislu, s gledišta dubokog učenja, to je hipotetska potvrda neke vrste “hibridnog fosila” tinejdžerice identificiranog 2018.; iako ima još puno posla.




“Naša teorija poklapa se s hibridnim primjerkom nedavno otkrivenim u Denisovi, iako još ne možemo isključiti druge mogućnosti”, tvrdi član tima, genomičar Mayukh Mondal sa Sveučilišta u Tartuu u Estoniji.

Velika divergencija u genomu

Također 2018., drugi tim istraživača identificirao je dokaze o onome što su nazvali “definitivnim trećim križanjem” uz denisovce i neandertalce, a nekoliko radova objavljenih početkom 2019. pratili su vremensku crtu kako su se te izumrle vrste križale, jasnije nego ikada prije.

Tu još treba još puno istraživanja. Primjena ove vrste analize umjetne inteligencije izrazito je nova tehnika u istraživanju ljudskog podrijetla, a poznati fosilni dokazi s kojima imamo posla nevjerojatno su oskudni.




Ali prema istraživanju, ono što je tim otkrio objašnjava davno zaboravljeni proces introgresije. To je “igra” koja nas djelomično informira o tome tko smo mi danas.

“Mislili smo da ćemo pokušati pronaći ta mjesta velike divergencije u genomu, vidjeti koja su neandertalska, a koja denisovanska, i onda vidjeti objašnjavaju li ona cijelu sliku. Kao što se događa, ako oduzmete neandertalske i denisovske dijelove, još uvijek postoji nešto u genomu što je jako divergentno”, zaključuje Bertranpetit.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.