Umjetna inteligencija počinje tražiti izvanzemaljce: Pogledajte kakav su algoritam osmislili stručnjaci

Znanstvenici su stvorili program umjetne inteligencije koji može otkriti izvanzemaljski život u fizičkim uzorcima, iako ni sami još nisu sigurni kako točno radi.

“Novi algoritam strojnog učenja, treniran korištenjem živih stanica, fosila, meteorita i laboratorijskih kemikalija, može razlikovati uzorke biološkog i nebiološkog podrijetla u 90% slučajeva”, tvrde znanstvenici koji su ga stvorili u novoj studiji.

Ipak, unutarnji mehanizmi algoritma ostaju misterij.

(VIDEO) Što ako izvanzemaljci prvo kontaktiraju umjetnu inteligenciju? U ovom jezivom scenariju, potpuno će zaobići ljude

Znanstvenici tvrde da bi novi test u praksi mogao biti primijenjen odmah. Tražio bi život na Marsu analizirajući podatke o marsovskim stijenama, koje je prikupio rover Curiosity, a također bi mogao otkriti podrijetlo misterioznih i drevnih stijena pronađenih na Zemlji.

‘Pronaći ćemo cijele nove biosfere’

“Ovi rezultati znače da bismo mogli pronaći oblik života na drugim planetima, cijele nove biosfere, čak i ako su one veoma različite od života koji znamo na Zemlji. Štoviše, ako pronađemo znakove života drugdje, možemo utvrditi je li život na Zemlji i drugim planetima potekao iz zajedničkog ili različitog podrijetla”, kaže astrobiolog i suautor studije Robert Hazen sa Znanstvenog instituta Carnegie (Washington, D.C., SAD).

Stručnjaci već znaju da miješanje kemikalija i njihovo održavanje na temperaturama prapovijesnih mora može generirati organske molekule poput aminokiselina – osnovnih gradivnih blokova proteina bitnih za život. Usto su pronašli dokaze ovih gradivnih blokova na meteorima pa čak i na dalekom asteroidu.

No ako lovci na izvanzemaljski život žele dokazati da su pronašli život izvan Zemlje, moraju odgovoriti na jednostavno pitanje: Kako znamo jesu li uzorci koje pronalazimo biološkog podrijetla ili su se formirale slučajnim kemijskim postupkom u svemiru?

UMJETNA INTELIGENCIJA MOGLA BI NAM PRESUDITI: Hoće li nas roboti jednog dana sve istrijebiti?

Na to je pitanje teško odgovoriti jer organske molekule obično propadaju tijekom vremena. Istraživači su stoga napravili algoritam strojnog učenja koji bi mogao pomoći.

Znanstvenici su započeli s korištenjem metode koja se već koristi na NASA-inoj svemirskoj opremi. Riječ je o pirolizi, tj. toplinskoj razgradnji organske tvari pri povišenoj temperaturi i odsustvu kisika. Tako se uzorak razdvaja u plin i biougljen.

Dobiveni dijelovi uzorka potom se ispituju kromatografijom, prije no što se njegovi atomi transkribiraju u podatke masenom spektroskopijom.

Visoka preciznost analize podataka

Pošto su algoritmu strojnog učenja dani podaci iz 134 ugljikom bogata uzorka poznatog podrijetla, algoritam je s 90% točnosti razlikovao proizvode nedavnog i drevnog života, kao što su školjke, zubi, kosti, ugljen i smola; od organskih spojeva s abiotskim podrijetlom, kao što su u laboratoriju stvorene aminokiseline.

“Ovo novo istraživanje ima mnogo implikacija, ali tri su glavna zaključka.

Prvo, na nekoj dubokoj razini, biokemija se razlikuje od abiotske organske kemije.

Drugo, možemo gledati Mars i drevne uzorke Zemlje kako bismo utvrdili jesu li nekada bili živi.

I treće, vjerojatno je da bismo ovu novu metodu mogli koristiti za razlikovanje alternativnih biosfera od one na Zemlji, sa značajnim implikacijama za buduće astrobiološke misije”, zaključuje kemičar i suautor studije Jim Cleaves s istog instituta.