Foto: Darko Tomas / CROPIX/Ilustracija

‘Tko nas bre zavadi’: Znanstvenici došli do frapantnog otkrića, analizirali DNK Srba i Hrvata

Autor: Dnevno.hr

U časopisu Cell objavljeno je intrigantno multidisciplinarno istraživanje koje su provodili Institut za evolucijsku biologiju u Španjolskoj, Sveučilište Zapadnog Ontarija i Sveučilište Harvard, a tiče se “uvijek aktualne” teme “Genetske povijesti Balkana od rimske granice do seobe Slavena”.

Suradnja je to čak 70 znanstvenika, od čega je više od 30 iz Hrvatske, a među njima su ugledni antropolozi, genetičari i povjesničari koji su rekonstruirali i analizirali cjelovite genomske podatke 146 drevnih ljudi iskopanih prvenstveno s područja Lijepe naše i Srbije.

Ilustracija/Phys.org

Znanstvenici su zajedno rekonstruirali genomsku povijest Balkanskog poluotoka tijekom prvog tisućljeća nakon Krista, a u studiji je s područja Hrvatske ukupno iskorišteno 58 uzoraka s više antičkih i srednjovjekovnih nalazišta.

“Studija se fokusirala na razdoblje rimskog osvajanja i vladavine nad ovim prostorima, otprilike 1. do 400. godine te razdoblje seobe naroda i ranog srednjeg vijeka, oko 400. do 900. godine, pa je velika većina uzoraka upravo iz tih razdoblja. Ti uzorci potječu iz rimskodobnih urbanih centara kao što su Zadar, Viminacij, odnosno Kostolac u Srbiji, Sisak, Osijek i Niš, ali i manjih ruralnih zajednica koje su prevladavale tijekom ranog srednjeg vijeka, npr. Bojna, Nuštar, Jagodnjak, i dr. No, nekoliko uzoraka je i ‘mlađe‘, a kronološki najmlađe osobe potječu iz Lepenskog vira u Srbiji iz 15./16. stoljeća i iz Kosinja u Lici iz 17./18.stoljeća”, rekao je za Jutarnji jedan od koautora studije, dr. Mario Novak iz Instituta za antropologiju.

Pilot studija je samo početak

A nakon što je Rimsko Carstvo trajno je izgubilo kontrolu nad Balkanom u 6. stoljeću, a studija otkriva naknadni masovni dolazak na ovaj prostor pojedinaca genetski sličnih modernim populacijama slavenskog govornog područja istočne Europe. Nadalje, njihov genetski otisak čini 30-60 posto podrijetla današnjih balkanskih naroda, što predstavlja jednu od najvećih trajnih demografskih promjena bilo gdje u Europi u ranom srednjem vijeku.

Novak ističe da je ovo zapravo pilot studija jer će se uskoro pod vodstvom Sveučilišta Harvard pubulicirati mnogo veće studije koje se bave genetičkom poviješću modernih stanovnika jugoistočne Europe i Slavena općenito.

“Ovim istraživanjem dobili smo nepobitne biološke dokaze o masovnom naseljavanju pojedinaca i zajednica koji govore slavenskim jezicima tijekom ranog srednjeg vijeka na područje Balkana, sve do Grčke i Egejskih otoka, te da se većina genetskog nasljeđa modernih stanovnika ovih područja može vezati upravo uz te seobe. Slavenska genetika, prema trenutnom stanju istraženosti, čini 50-60 posto genetskog nasljeđa Hrvata i Srba, a što se ide južnije ta brojka opada. No, bitno je naglasiti da je u naše genetsko nasljeđe ugrađen i dobar dio genetskog materijala prastanovnika ovih područja, od brončano i željeznodobnih populacija do rimskih naseljenika iz različitih područja Rimskog Carstva”, pojasnio je Novak.




Posebnom hrvatskom blagu smrt kuca na vrata: Ostalo je još samo nekoliko desetaka…

Drevni DNK dakle otkriva da su, unatoč granicama modernih nacionalnih država, stanovništvo na Balkanu oblikovali zajednički demografski procesi.




“U ovom istraživanju potvrđeno je nekoliko osoba koje su tijekom rimske vladavine došli iz dalekih krajeva, tj. Afrike te živjeli i umrli ovdje. Jedna od takvih osoba je odrasli muškarac iz Viminacija koji potječe iz subsaharske Afrike, vjerojatno iz Sudana, izvan granica Rimskog Carstva. On je umro u 2. stoljeću nakon Krista i pokopan je s uljanicom koja predstavlja ikonografiju orla povezanog s Jupiterom, jednim od najvažnijih rimskih bogova. Druga osoba afričkog podrijetla evidentirana je u Zadru, rimskoj koloniji Iader. Riječ je o mlađem muškarcu iz 2. ili 3. stoljeća koji potječe iz sjeverne Afrike, vjerojatno jedne od rimskih pokrajina kao što su Egipat, Cirenaika ili Tripolitanija. Ovo nije jedini primjer u Zadru, što govori o mobilnosti ondašnjih ljudi i efikasnosti rimskog sustava prometnica te važnosti Zadra kao trgovačke luke u kojoj su obitavali pojedinci iz cijelog Carstva”, naglasio je Novak.

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.