fbpx
Ilustracija

‘Taj zagonetni Homo sapiens’ Najraniji dokaz naše vrste možda je i stariji no što smo do sada mislili

Autor: Zlatko Govedić

Poznavanje ljudske evolucije još je priličan izazov za biologe. Pojava hominina na afričkom kontinentu puna je zaokreta, preokreta, praznina i slijepih ulica, zbog čega je veoma teško pratiti uspon naše vrste.

Danas još ne znamo kada i gdje se pojavio prvi Homo sapiens, iako je arheološko nalazište u jugozapadnoj Etiopiji zasad najvjerojatniji dokaz. Ondje je 1960-ih paleoantropolog Richard Leakey otkrio najranije primjere fosila s neosporno modernom ljudskom anatomijom.

Naime, postoje stariji ostaci koji se pripisuju Homo sapiensu, a datiraju stotinama tisuća godina. No linija između nas i naših predaka je nejasna, pa nam ostaci poznati pod nazivom “Omo I” ostaju kao polazišna točka za ono što je nedvojbeno moderno.


Drevne kosti tog davno izgubljenog pretka, nazvanog po obližnjoj rijeci Omo, bile su pokopane s školjkama mekušaca, koje su u to vrijeme datirane na oko 130.000 godina starosti.

U desetljećima nakon toga, radioaktivno datiranje okolnog tla omogućilo nam je da to korigiramo na starost od oko 200.000 godina. No čini se da ni tu nije kraj.

Ponovna geokemijska analiza arheološkog nalazišta sada sugerira da je Omo I bio zgnječen između dva sloja vulkanskog pepela, čiji je gornji sloj vjerojatno nataložen u erupciji prije oko 230.000 godina. U najmanju ruku, tvrde istraživači, Omo mora biti još stariji od toga.

Nova procjena učvršćuje Omo I kao najstarijeg neospornog Homo sapiensa u Africi. I dok to sugerira da je Etiopija bila kolijevka naše vrste prije više od 230.000 godina, drugi su rani ljudi u to vrijeme postojali već tisućama godina.

Godine 2017. istraživači su objavili da su u Maroku pronašli drevne ljudske ostatke koji su datirani između 280.000 i 350.000 godina starosti.




Pronađene lubanje su izduženije od naše danas, s nešto većim zubima, što je neke znanstvenike navelo da posumnjaju da to nisu bili Homo sapiens, već “arhaična” vrsta ljudi koja se proširila sjevernom Afrikom prije nastanka naših izravnih predaka.

Analiza DNK tih drevnih marokanskih fosila nije bila uspješna, što znači da ne znamo koliko su povezani s našom vrstom.

Analiza gena uzetih iz ostataka dječaka koji je živio neposredno prije migracija i dramatično preoblikovao gene afričkih populacija prije nekoliko tisuća godina, također upućuje na drevni rascjep od prije najmanje 260.000 godina.




Gdje je došlo do tog razlaza, sasvim je druga stvar. Sudeći prema fosilnim zapisima, istočna Afrika je važno središte za ljudsku evoluciju, ali koliko znamo, mogao bi postojati još stariji čovjek poput nas koji se skriva negdje drugdje na kontinentu.

Potraga se nastavlja.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.