Foto: Unsplash

‘SVAKI DAN MI JE ISTI! SVAKI DETALJ SE PONAVLJA’: Bizarno iskustvo ovog čovjeka podsjeća na kultnu komediju ‘Groundhog Day’

Autor: Zlatko Govedić

Čovjek u svojim 80-ima postupno je počeo osjećati da uvijek iznova svjedoči istim događajima. Taj uznemirujući simptom, koji pomalo podsjeća na film “Groundhog Day” iz 1993., vjerojatno se pojavio kao rijetka komplikacija Alzheimerove bolesti, prema novoj studiji.

Čovjek se jednom požalio proizvođaču svoje e-knjige jer je mislio da stalno prikazuje isti materijal, a također je kontaktirao tehničara zbog toga što njegov televizor opetovano prikazuje iste vijesti.

Opisujući svoju nevolju vlastitim riječima, rekao je: “Kamo god idem, isti su ljudi na rubu ceste, isti automobili iza mene s istim ljudima u njima… ista osoba izlazi iz auta noseći na sebi ista odjeća, nošenje istih torbi, govore iste stvari… ništa nije novo.”

To stanje, nazvano déjà-vécu s rekolektivnom konfabulacijom (DVRC), ponekad se viđa kod neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest. Riječ je o bolestima kod kojih stanice središnjeg živčanog sustava prestaju raditi i na kraju umiru. Ta se stanja s vremenom pogoršavaju, a još ne postoje lijekovi.

Déjà-vécu i déjà-vu nije isto

Dok je déjà-vu prolazan osjećaj, déjà-vécu je uporna percepcija da su novi susreti ponavljanja prethodnih iskustava.

Osobe koje pate od fenomena déjà-vécu često nemaju uvid u svoje stanje i razvijaju onesposobljavajuća lažna uvjerenja i ponašanja slična zabludama kako bi opravdali svoju abnormalnu percepciju. Ta lažna percepcija u kombinaciji s proizvodnjom lažnih dokaza koji je podupiru poznata je kao “prisjećajna konfabulacija”.

DVRC je opisan kod nekolicine drugih pacijenata s neurodegeneracijom, uključujući neke s Alzheimerovom bolešću. Točan uzrok DVRC ostaje nedokučiv, ali neki sugeriraju da disfunkcija hipokampusa, dijela mozga koji pomaže pretvoriti kratkoročna sjećanja u dugoročna sjećanja, može izazvati “lažni osjećaj sjećanja”.




Déjà-vécu bez prisjećajuće konfabulacije također je viđen u nekim neurološkim bolestima, uključujući epilepsiju temporalnog režnja i traumatsku ozljedu mozga, te u psihijatrijskim poremećajima, poput shizofrenije. U jednom prijavljenom slučaju, to je bilo povezano s osobom koja je uzimala 5-hidroksitriptofan, spoj koji se u tijelu pretvara u kemijski glasnik serotonin.

Gadni simptomi

Neuropsihološka procjena muškarca u nedavnom slučaju otkrila je gubitak pamćenja, impulzivno ponašanje i kognitivni pad, a on je često spajao dvije odvojene priče kao samo jednu. Skeniranje mozga istaknulo je neobično nisku aktivnost u lijevom temporalnom režnju, području naboranog vanjskog sloja mozga koji se nalazi iza lijevog uha, i frontalnih režnjeva, s abnormalnostima koje su izraženije na desnoj nego na lijevoj strani.

Liječnici su također pregledali muškarčevu cerebrospinalnu tekućinu (CSF), tekućinu koja okružuje i ublažava mozak i leđnu moždinu. Otkrili su da je u likvoru smanjena razina proteina amiloid beta-42, dok je razina tau proteina bila granično povišena. Ovo su znakovi Alzheimerove bolesti.




Čovjek je liječen pokusnom imunoterapijom, vjerojatno zato što su njegovi liječnici također pronašli antitijela u njegovom likvoru, ali je ovaj tretman prekinut nakon izostanka kliničkog poboljšanja. Četiri godine nakon pojave simptoma, čovjek je postigao lošije rezultate na kognitivnim testovima nego tijekom početne procjene.

Jedinstven slučaj

“Njegovi simptomi konfabulacije i dalje su prisutni i smetaju. Ipak, nastavio je živjeti kod kuće i ostao neovisan brinući se o sebi”, piše u studiji.

Najveća serija slučajeva koja je dokumentirala DVRC uključivala je izvješća o 13 pacijenata, od kojih je devet vjerojatno imalo Alzheimerovu bolest.

Troje pacijenata imalo je blago kognitivno oštećenje, a jedan je imao frontotemporalnu demenciju, napisali su autori izvješća o slučaju.

Napomenuli su da je njihov izvještaj o slučaju jedinstven po tome što je to prvi izvještaj DVRC-a koji je analizirao aktivnost mozga pomoću skeniranja, procijenio likvor pacijenta i uključio ponovljena neuropsihološka testiranja.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.