fbpx
Foto: Guliver

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: ‘Pravi razmjeri globalnog zatopljenja skriveni su u pustinjskoj prašini’

Autor: Zlatko Govedić

Sve snažniji vjetrovi odnose prašinu iz Zemljinih pustinja u naš zrak sve većom brzinom od sredine 19. stoljeća. Novi podaci sugeriraju da je taj porast prikrio do 8% trenutnog globalnog zatopljenja.

Koristeći se satelitskim podacima i zemaljskim mjerenjima, istraživači su otkrili stalan porast tih mikroskopskih čestica u zraku od 1850. Prašina tla u jezgrama leda, oceanskim sedimentima i tresetnim močvarama pokazuje da je razina mineralne prašine u atmosferi porasla za oko 55% tijekom tog vremena.

Raspršivanjem Sunčeve svjetlosti natrag u svemir i ometanjem oblaka na velikim visinama koji mogu djelovati poput pokrivača koji hvata topliji zrak ispod, te čestice prašine imaju ukupni učinak hlađenja, prikrivajući zapravo pravi opseg trenutne dodatne toplinske energije koja vibrira oko naše atmosfere.


Atmosferski fizičar Jasper Kok s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (SAD) objašnjava da bi ta količina prašine smanjila zagrijavanje za manje od desetinke celzija. Bez prašine, naše trenutno zagrijavanje do danas bi bila 1,2 celzija.

“Pokazali smo da se pustinjska prašina povećala i najvjerojatnije malo spriječila stakleničko zagrijavanje, što nedostaje trenutnim klimatskim modelima. Povećana prašina nije uzrokovala preveliko zahlađenje. Klimatski modeli se još izrađuju, no naša otkrića upućuju na to da staklenički plinovi sami po sebi mogu uzrokovati još veće zagrijavanje klime nego što modeli trenutno predviđaju”, objašnjava Kok.

Veće brzine vjetra, suho tlo (uslijed suša) i promjene u ljudskom korištenju zemljišta utječu na količinu prašine koja se unosi u našu atmosferu. Nešto od toga zatim pada u naše oceane, donoseći važne hranjive tvari poput željeza za fotosintetizirajući plankton koji crpi ugljik dok raste i razmnožava se.

Taj komplicirani ciklus pustinjske prašine tek treba uračunati u naše klimatske modele, a hoće li se količina čestica pustinjskog zraka povećati ili smanjiti u budućnosti, još uvijek nije jasno.

“Dodavanjem povećanja pustinjske prašine, koja čini više od polovice atmosferske mase čestica, možemo povećati točnost predviđanja klimatskih modela. To je od ogromne važnosti jer bolja predviđanja mogu donijeti bolje odluke o tome kako ublažiti ili prilagoditi klimatske promjene”, zaključuje fizičar.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.