fbpx
Ilustracija/Flickr

Što se događa kada jedna tektonska ploča klizi pod drugom? Stručnjaci vjeruju da napokon imaju odgovor!

Autor: Zlatko Govedić

Poput divovskog razlomljenog kolačića čiji komadići plutaju na moru uzavrela mlijeka, vanjska je ovojnica Zemlje napravljena od stjenovitih splavi koje se neprestano sudaraju i uranjaju jedna ispod druge u procesu koji se naziva tektonika ploča.

Što se događa s tim komadićima kore koji nestaju dok zaranjaju u Zemljinu “mliječnu” unutrašnjost? Ispostavilo se da postaju slabe i savitljive, ali se ne raspadaju u potpunosti, pokazuje novi model. Pretpostavlja se da je tektonika ploča, barem u svom modernom obliku, vjerojatno počela tek u posljednjih milijardu godina.

Tektonika ploča pokreće potrese i vulkane, stvara planinske lance i otoke i razlog je zašto su Zemljini kontinenti, nekada superkontinent, a sada oceani, odvojeni. Ali još je nepoznato o tome kako tektonika ploča funkcionira, primjerice što se događa kada ploča klizi ispod druge (u području koje se naziva subdukcijska zona) i nestane u plaštu, srednjem sloju planeta, koji je sastavljen od vrele čvrste stijene.

Stotine milijuna godina

Kako bi to shvatili, istraživači su uporabili 2D računalne modele zona subdukcije i programirali ih koristeći se poznatom fizikom ponašanja materijala, kao što je način na koji se stijene deformiraju pod određenim silama. Potom su promatrali model kako bi vidjeli što se dogodilo u zoni subdukcije i usporedili svoje nalaze s opažanjima iz stvarnog života.

Prema njihovim modelima, kad jedna ploča zaroni pod drugu, dio koji se spušta naglo se savija prema dolje i puca. Savijanje također uzrokuje da zrna na donjoj strani ploče postanu finija i slabija. Pritisci su ostavili ploču uglavnom netaknutom, ali s mnogo slabih točaka.

“To znači da se ploče ne raspadaju i tako jako dugo nastavljaju povlačiti dijelove iza sebe. Doista, jedna ploča može kliziti ispod druge stotinama milijuna godina”, kaže glavni autor studije i geofizičar Taras Gerya s ETH-a u Zürichu (Švicarska).

Njihove simulacije podudaraju se s opažanjima i dubokim seizmičkim slikama koje su pokazale oslabljena područja zone subdukcije u Japanu.

Uskoro istraživanje naprednijim 3D modelima?

Tim je također modelirao što bi se dogodilo da je Zemljina unutrašnjost 150 °C toplija, kao prije otprilike milijardu godina. Otkrili su da se u tim simulacijama ploča raspala samo nekoliko kilometara u plašt jer nije mogla podnijeti vlastitu masu u plaštu koji je bio manje viskozan zbog vrućih uvjeta. Dakle, za razliku od moderne subdukcije koja se može nastaviti stotinama milijuna godina, tada bi subdukcija završila vrlo brzo, unutar nekoliko milijuna godina. To otkriće sugerira da je moderna tektonika ploča počela tek u posljednjih milijardu godina.




“No sve su to još samo nagađanja i trenutno postoji mnogo kontroverzi oko početka tektonike ploča”, zaključuje Gerya.

Istraživači se nadaju da će istražiti taj fenomen i njegovu povezanost s potresima, koristeći naprednije 3D modele.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.