fbpx
Ilustracija, Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

ŠOKANTNI PRIZORI KRAJ POREČA: Velika oseka izbacila stotine mrtvih periski

Autor: Dnevno

Krajem prošle godine mediji su pisali o alarmantnom stanju plemenite periske, pri čemu je iskazana bojazan kako će ova vrsta mekušaca nestati iz Jadrana. Naime, i tada je došlo do pomora velike količine mediteranske vrste školjkaša, a krivac je pronađen u nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora.

Periska je zaštićena u cijelom Sredozemlju, a u Hrvatskoj je za njezino uništavanje predviđena novčana kazna.

U velikom istraživanju koje je trajalo čak četiri godine koje je završilo krajem studenog ove prošle godine, koje je između ostalog otkrilo alarmantno stanje plemenite periske u Jadranskom moru kojoj prijeti izumiranje.

Masovni pomor plemenite periske, koji se u svega četiri godine proširio od istočnih obala Španjolske po cijelom Sredozemnom moru, doveo je perisku na rub izumiranja. Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora povezuje se s pomorom. Tada je utvrđeno i kako su sve plemenite periske, one autohtone na Brijunima i one presađene u sklopu projekta, uginule i to u lipnju prošle godine.

Sad su pak u Červar Poratu, naselju kraj Poreča, snimljeni šokantni prizori na zabačenom šetalištu uz more gdje je velika oseka izbacila stotine mrtvih periski, ali i drugih školjaka, rakova i morskih krastavaca.




Za Večernji koji donosi snimku šokantnih prizora, komentirao je dr. sc. Andreja Jaklina, viši znanstveni suradnik Centra za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu koji se slaže da su prizori i ružni i žalosni. Kako tvrdi znanstvenik, riječ je o zarazi.

“Taj veliki broj praznih ljuštura plemenite periske rezultat je pomora tog školjkaša od zaraze koja je zahvatila cijelo Sredozemlje. Nakon uginuća školjkaša, njegova ljuštura ostaje još neko vrijeme u prirodnom položaju, zabodena u sediment. Međutim, niti kojima je pričvršćena za dno s vremenom propadaju zbog bakterijske razgradnje. Time se gubi jedina veza školjke sa sedimentom te zbog dinamike mora (valovi, struje) prije ili kasnije bude izbačena iz sedimenta i legne na dno. Laički rečeno: bude bačena na bok. S obzirom da se, pretpostavljam, u ovom slučaju radi o plitkoj uvali, jači valovi guraju te prazne ljušture prema plićaku i na kraju ih izbace na obalu. Slično se događa i s ostalim organizmima koji nisu pričvršćeni za podlogu, poput trpova”, objasnio je dr. Jaklin.

Uginuće periski se ne može prevenirati ili liječiti, ali postoji nada




“Valovitog mora je uvijek bilo i bit će, a za zarazu i uginuće periski ne možemo učiniti ništa u smislu prevencije ili liječenja. Ono što trenutačno radimo i mi i sve zemlje Sredozemlja traženje je i zaštita jedinki koje su zasad preživjele, zatim držanje i skrb malog broja prethodno izuzetih zdravih jedinki u izoliranim tankovima (sterilizirana morska voda, kontrolirana temperatura, hranjenje planktonskim kulturama…), postavljanje kolektora za prihvat ličinki periski i njihov uzgoj u kontroliranim uvjetima. Rezultati pregleda izvađenih kolektora u sjevernom Jadranu i nalaz određenog broja juvenilnih periski, veličine 10 do 25 mm, ukazuju na to da negdje ipak postoje preživjele odrasle jedinke koje su se izmrijestile. To nam daje nadu da ćemo jednog dana, kad uzročnik zaraze više ne bude prisutan u moru, moći vratiti barem nešto mladih periski kako bi se s vremenom njihova populacija obnovila”, objasnio je dr. Jaklin.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.