Screenshot/Youtube

ŠOK ZA ZNANSTVENIKE: Kakva je to tajanstvena masa na Mjesecu?

Autor: Z.G./Dnevno.hr

Znanstvenici su ispod najvećeg i najdubljeg kratera na Mjesecu i uopće u Sunčevu sustavu otkrili veliku količinu misteriozne mase nepoznata podrijetla. Prema istraživanju tima sa Sveučilišta Baylor u SAD-u, pod Aitkenovim bazenom koji se nalazi nedaleko od Mjesečeva južnog pola, mogao bi biti zakopan metalni materijal asteroida koji je u davnoj prošlosti udario u Zemljin prirodni satelit.

“Zamislite da hrpu metala pet puta veću od Velikog otoka Havaja zakopate pod tlom. Toliku neočekivanu masu smo otkrili”, rekao je za Phys.org Peter B. James, asistent na planetarnoj geofizici na Bayloru, šef istraživanja koje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters.

Krater je okruglog oblika, širine oko 2000 kilometara. Iako je toliko velik, ne može se vidjeti sa Zemlje jer se nalazi na strani Mjeseca koja nikada nije okrenuta prema našem planetu. Merenja suptilnih razlika u gravitaciji za potrebe istraživanja obavljena su s pomoću instrumenata NASA-ine misije “Gravity Recovery and Interior Laboratory” (GRAIL).

“Kada smo te podatke iskombinirali s topografskim podatcima letjelice Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO), otkrili smo neočekivano veliku količinu mase stotinama milja ispod dna Aitkenova bazena na južnom polu. Jedno od mogućih objašnjenja je da je ta dodatna masa metal s asteroida koji je oblikovao taj krater još usađen u Mjesečev plašt”, rekao je James.

Šta god bila i odakle god došla, ta masa privlači dno bazena prema dolje za gotovo kilometar. Kompjuterske simulacije udara velikih asteroida pokazuju da bi se, u odgovarajućim okolnostima, jezgra asteroida od željeza i nikla mogla raspršiti u gornjem dijelu Mjesečeva plašta, sloja između kore i jezgre.

“Napravili smo matematičke proračune i pokazali da bi dovoljno raspršena jezgra asteroida iz udara mogla ostati sastavni dio plašta sve do današnjih dana umjesto da potone u jezgru Mjeseca”, rekao je James.

Prema drugom mogućem tumačenju, velika masa mogla bi se sastojati od visoke koncentracije oksida povezanih s posljednjom fazom u skrućivanju Mjesečeva oceana magme.

Aitkenov bazen, nastao prije oko 4 milijarde godina, najveći je, najdublji i najstariji poznati krater u Sunčevu sustavu. Na udaljeniju stranu Mjeseca, u Aitkenov krater u siječnju ove godine prva je sletjela kineska sonda Chang’e-4. Krater je 1970. godine nazvan po američkom astronautu Robertu Grantu Aitkenu.

James kaže da su tijekom razvoja Sunčeva sustava mogli nastati i neki veći krateri, međutim, oni nisu preživjeli do danas. Autori ga stoga smatraju najboljim prirodnim laboratorijem za istraživanje katastrofalnih sudara, drevnih procesa koji su oblikovali kamene planete kakve vidimo danas.

Autor:Z.G./Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.