Senzacionalno otkriće: Na glinenoj ploči zapisan obred na nepoznatom jeziku starom 3000 godina

Arheolozi su otkrili riječi iz “izgubljenog” jezika koji se govorio prije više od 3000 godina na glinenoj ploči pronađenoj na arheološkom nalazištu Boğazköy-Hattuşa u sjevernom dijelu Turske, gdje se nekada nalazila Hattuşa, prijestolnica Hetita od otprilike 1600. do 1200. pr. Kr., a danas je UNESCO-ova svjetska baština.

Dugogodišnja istraživanja na tom lokalitetu, koja je vodio arheolog Andreas Schachner s Njemačkog arheološkog instituta, otkrila su tisuće glinenih ploča s klinopisom, vjerojatno najstarijim poznatim pismom koje su stvorili Sumerani u Mezopotamiji prije više od 5000 godina.

Većina ploča pronađenih u Boğazköy-Hattuşi napisano je na hetitskom jeziku, ali nekoliko uključuje riječi iz drugih jezika, što pokazuje da su Hetiti bili zainteresirani za tuđe vjerske obrede.

Ovo je najstarija drvena struktura na svijetu: ‘Nemoguće da je toliko stara, već je trebala istruliti’

‘Jezik je bio indoeuropski’

Riječi u dosad nepoznatom jeziku čini se da potječu iz takvog obreda, koji je zabilježen na jednoj glinenoj ploči uz uvod na hetitskom koji ga objašnjava.

Iako još ne znaju što točno piše na ploči i nisu objavili fotografije dok se potpuno ne prouči, identificirali su da pripada anatolijskoj skupini indoeuropske jezične porodice, kojima je pripadao i hetitski jezik.

Većina drugih drevnih jezika na tom području, poput akadskog, hebrejskog i aramejskog, pripadaju semitskoj skupini afrazijske jezične porodice.

Glinena pločica bila je jedna od nekoliko poslanih u Njemačku na analizu, gdje ih proučava Daniel Schwemer, voditelj Odsjeka za drevne bliskoistočne studije na Sveučilištu u Würzburgu.

Arheolozi pronašli predmet star gotovo pola milijuna godina: ‘Moje mišljenje o tim ljudima se promijenilo’

Iz hetitskog uvoda identificirao ga je kao jezik Kalašme, područja na sjeverozapadnom rubu hetitskog središta u blizini modernog turskog grada Bolua.

On tvrdi da su Hetiti bili jako zainteresirani za zapisivanje obreda na stranim jezicima. Izvaci rituala na drugim stranim jezicima također su pronađeni na tablicama iz Boğazköy-Hattuşe, uključujući indoeuropske jezike luvijski i palajski te neindoeuropski hatski jezik.

Negdašnje moćno carstvo

Hetiti su stoljećima bili među najmoćnijim carstvima u drevnom svijetu. S Egipćanima su se sukobili 1274. pr. Kr. u Bitki kod Kadeša za kontrolu Kanaana, područja koje danas obuhvaća južnu Siriju, Libanon i Izrael.

Bitka se smatra najstarijim zabilježenim vojnim sukobom. Čini se da su Hetiti bili poraženi iako su zadržali kontrolu nad gradom Kadešom, a Egipćani nad Kanaanom.

Hattuša je postala hetitskom prijestolnicom oko 1600. pr. Kr. Više od stoljeća arheoloških iskopavanja na tom mjestu otkrilo je ogroman drevni grad.

Međutim, napuštena je oko 1200. pr. Kr. tijekom kataklizmičkog “kraha kasnog brončanog doba” koji je naglo ugrozio mnoge drevne države na istočnom Sredozemlju. Razlozi tog kolapsa traže se u invazijama migranata zvanih “morski narodi”, naglim klimatskim promjenama i novim tehnologijama poput željeza.