Wikimedia Commons

Ronilac u moru primijetio metalni odsjaj: Uslijedilo je spektakularno otkriće

Autor: Z.S.

Više od 30.000 velikih brončanih novčića koji datiraju iz četvrtog stoljeća nove ere pronađeni uz tijekom ronjenja uz obalu Sardinije, Prema talijanskom ministarstvu kulture to bi otkriće moglo ukazivati na prisutnost potonulog broda, .

Kako je u subotu priopćilo ministarstvo, ronilac je primijetio neke metalne ostatke u vodi blizu Arzachena, da bi se ispostavilo da je riječ o follisu – tipu brončanog ili bakrenog kovanog novca u rimskom i bizantskom monetarnom sustavu


30 000 do 50 000 novčića

Na temelju njihove težine, ukupan broj pronađenih novčića procjenjuje se između 30 000 i 50 000, priopćilo je ministarstvo. To je više od 22.888 follisa pronađenih u Seatonu u Ujedinjenom Kraljevstvu 2013. godine. Svi novčići su u odličnom stanju očuvanosti. Čak i nekoliko novčića koji su oštećeni u takvom su stanju da mogu da se pročitaju, natpisi rekli su iz ministarstva.




Rimsko Carstvo

Također, dodali su da novčići potječu iz razdoblja između 324. i 340. godine nove ere i proizvedeni su u kovačnicama širom Rimskog Carstva. “Ovo otkriće ističe bogatstvo i važnost arheološke baštine koju naše morsko dno još uvijek čuva”, izjavio je Luigi La Rocca, generalni direktor za arheologiju, likovne umjetnosti i krajolik za regiju.

 




Ostaci broda?

Novčići su pronađeni u širokom pojasu pijeska između podvodnog rastinja i plaže, a pretpostavlja se da bi moguće njihovo porijeklo moglo biti brodolom te da bi se u blizini mogli nalaziti i njegovi ostaci. Osim novčića, inače, pronađeni su ostaci amfora proizvedenih u Africi i na istoku.

“Blago pronađeno u vodama Arzachene predstavlja jedno od najvažnijih otkrića numizmatičkih nalaza posljednjih godinama”, rekao je La Rocca, dodajući da ta regija ima ‘izvanredno nasljeđe’, ali da je “također vrlo krhko, neprestano mu prijete prirodne pojave i ljudska djelovanja.”

Misteriozne građevine snimili na jugu Hrvatske: Iznenadili se kad su čuli o čemu se radi

Što kaže enciklopedija

A kako je pojašnjeno na mrežnoj stranici Hrvatske enciklopedije, follis (lat.: vreća), u antičko doba, vrećica s novcem, a onda i naziv za sitan novac koji se u vrećici stavljao u optjecaj. Taj sitan novac služio je za veća plaćanja u vrećicama određene težine. Vrećica bakrena novca stajala je prema zlatu i srebru u određenom vrijednosnom odnosu i tako postala računska novčana jedinica.

U Bizantu je za Anastazija I. (491–518) naziv follis prenesen i na nove veće bakrene nominale, kojima je vrijednost bila označena na samom novcu velikim grčkim slovima: M = 1 follis (ili 40 nummi), Λ = 3/4 follisa, K = 1/2 follisa, I = 1/4 follisa, E = 1/8 follisa (5 nummi). Način plaćanja i računanja u vrećicama preuzeli su od Bizanta Osmanlije i upotrebljavali ga i u južnoslavenskim zemljama, osobito pri plaćanjima u zlatu.

Autor:Z.S.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.