fbpx
Wikimedia Commons

Rijetko izolirano pismo koje je stvorilo osam nepismenih ljudi daje nam nove uvide u razvoj pisanja

Autor: Zlatko Govedić

Rijetko pismo iz jezika u Liberiji pružilo je neke nove uvide u to kako se pisani jezici razvijaju.

“Pismo Vai iz Liberije 1834. stvorilo je osam potpuno nepismenih muškaraca koji su pisali tintom napravljenom od zgnječenih bobica. Zbog svoje izoliranosti i načina na koje se to pismo nastavilo razvijati sve do danas, smatramo da iz toga možemo naučiti kako se pisanje razvija u kratkim vremenskim razmacima”, kaže lingvistički antropolog Piers Kelly sa Sveučilišta New England (Armidale, NSW, Australija).


Svi uzimamo pisanu riječ zdravo za gotovo, ali istraživači još ne znaju kako se točno ta rana ljudska tehnologija razvila u sveprisutnu potrebu kakva je danas.

Koliko zasad znamo, pismo je izumljeno prije oko 5000 godina na Bliskom istoku. Smatra se da su najranija pisma osmislile male skupine ljudi unutar jedne generacije, baš kao i pismo Vai. Međutim, kako se ono prenosilo kroz generacije, tim sugerira da su ti sustavi pisanja s vremenom postali jednostavniji.

“Postoji poznata hipoteza da slova evoluiraju od slika do apstraktnih znakova. Primjerice, čuvena glava vola na egipatskim hijeroglifima transformirana je u feničansko [alef] i na kraju u slovo A u latinici”, objašnjava tim u svom radu.

Osam kreatora pisma Vai osmislilo je simbol za svaki slog svog jezika, inspirirani snom. Njihovi odabrani simboli predstavljali su fizičke stvari poput trudnice, vode i metaka, kao i apstraktnije tradicionalne simbole.




Zatim ga je neformalno podučavao pismeni učitelj koji je svoje znanje o pismu prenio učeniku šegrtu s 200 pojedinačnih slova koja su sigurno bila izazov za pamćenje. Kelly i kolege s Instituta Max Planck analizirali su 200-složnu abecedu naroda Vai od 1834. nadalje koristeći se arhivima u nekoliko zemalja. U sljedećem videozapisu prikazali su što su primijetili za tri slova u pismu Vai: ꔫ “bhi” , ꗌ “tho” i ꔱ “fi”.

Tijekom prve 171 godine povijesti, pismo Vai doista je postajalo sve komprimiranije. Pojednostavljenje se događalo tijekom generacija korisnika. Simboli najveće složenosti bili su najviše pojednostavljeni.




Te su promjene daleko od slučajnih, objasnio je istraživački tim. Jezici prolaze kroz neku vrstu prirodnog procesa selekcije putem pamćenja i učenja, gdje najteže značajke ne opstaju.

Iako se brzina evolucije tog sustava pisanja čini prilično nevjerojatnom, istraživači sugeriraju da se to dogodilo zato što su njegovi izumitelji i korisnici već znali za što je pisanje sposobno, jer su znali za njegovu upotrebu u drugim kulturama. To je možda potaknulo korisnike pisma Vai da brzo optimiziraju svoj sustav.

Međutim, postoji kompromis između pojednostavljenja i osiguravanja da svaki simbol ostane prepoznatljiv, što može biti razlog zašto su neki znaci i dalje složeni.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.