Ilustracija / crna rupa proždire zvijezdu

Rijedak svemirski fenomen: Posebna vrsta crne rupe proždire zvijezdu! Jedan detalj iznenadio astronome

Autor: Zlatko Govedić

Tim astronoma koje je predvodio Sixiang Wen s Opservatorija Steward (Tucson, Arizona, SAD), na temelju rendgenskih zraka tzv. događaja plimnog poremećaja (TDE) nazvana “J2150” izmjerili su masu i spin crne rupe posebne kategorije – crnoj rupi srednje mase.

One imaju masu od sto do sto tisuća puta veću od Sunca. Mogućnost opažanja takvih crnih rupa veoma je mala.

“Činjenica da smo uspjeli uhvatiti ovu crnu rupu dok je proždirala zvijezdu pruža izvanrednu priliku da promatramo ono što bi inače bilo nevidljivo. I ne samo to, analizom baklje uspjeli smo bolje razumjeti ovu nedostižnu kategoriju crnih rupa, koja bi mogla objasniti većinu crnih rupa u središtima galaktika”, navodi astronomkinja Ann Zabludoff, suautorica studije.

Ponovnom analizom podataka X-zraka koji su korišteni za promatranje baklje J2150 i usporedbom sa sofisticiranim teorijskim modelima, autori su pokazali da je ta baklja doista potjecala iz susreta nesretne zvijezde i crne rupe koja je imala masu oko deset tisuća puta veću od Sunca.

Crne rupe srednje mase mogle bi biti sjemenke iz kojih će narasti supermasivne crne rupe, kakve se nalaze u središtima galaktika.

“Podrijetlo supermasivnih crnih rupa ostaje nepoznato pa se za njihovo objašnjenje trenutno bore mnoge različite teorije. Stoga, ako bolje shvatimo koliko u svemiru ima crnih rupa srednje  mase, to će nam pomoći u odgonetanju misterija supermasivnih crnih rupa”, kaže astronom Peter Jonker sa Sveučiulišta Radboud (Nijmegen, Nizozemska), suautor studije.

Nadalje, ova crna rupa ima brzo okretanje, ali ne i najbrži mogući spin. Stoga se postavlja pitanje kako je ona mogla završiti s tako slabom rotacijom.




“Moguće je da su se dvije crne rupe srednje mase nedavno spojile u ovu. Znamo da spin koji smo izmjerili isključuje scenarije u kojima crna rupa raste dulje vrijeme od stalnog konzumiranja plina ili od mnogih brzih zalogaja plina koji stižu iz slučajnih smjerova”, zaključuje Zabludoff.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.