Foto: Unsplash

Pronalazak ogromne glave zbunio stručnjake: Nakon potresa, otvorila su se neka arheološka nalazišta

Autor: Zlatko Govedić

Prirodne katastrofe, poput potresa, često otkrivaju davne tajne prošlosti koje su godinama skrivene pod zemljom. U slučaju nedavnog potresa u Mexico Cityju, priroda je obavila veći dio kopanja.

Potres magnitude 7,6 pogodio je Meksiko 19. rujna 2022., blizu zapadne obale Meksika, ubivši dvije osobe. Osjetio se u Mexico Cityju, udaljenom oko 400 km.

Potres je oštetio brojne zgrade, uključujući pravnu školu u središtu grada.

Čovjek u šumi snimio zastrašujuće prizore: Odjednom se tlo pod njim počelo dizati i spuštati

Ispod temelja te zgrade, arheolozi iz Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (INAH) Meksika otkrili su ogromnu kamenu kipu zmijine glave koja potječe iz vremena Azteka, stariju od 500 godina.

Velike dimenzije i bogatstvo boja

Zmijina je glava duga 1,8 m, visoka 1 m i široka 85 cm. Ima masu oko 1,2 tone.




Riječ je o nevjerojatnom nalazu koji je pozorno izvađen dizalicom. Kada je pronađena, zmijina glava bila je duboko zakopana unutar starog nalazišta u Tenochtitlanu. Bilo je jasno da je otkriveno nešto posebno.

Na kamenom kipu vidljive su crvena, plava, crna, bijela i oker boja, a istraživači su ga smjestili u komoru s vlagom kako bi što bolje sačuvali nijanse.

S obzirom na to da su izrađene od mineralnih i biljnih materijala, boje su posebno krhke.




Pogled u prošlost

Rad na očuvanju boja trajat će do 2024. godine, a tim koji je odgovoran za to nadaju se da će vlaga koju je zmijina glava akumulirala tijekom stoljeća polako biti oslobađana – brzinom koja neće oštetiti površinu kamena.

Malo tko zna koji je najveći i najstariji organizam na svijetu, a kamoli kako se on glasa

Zmijina glava datira iz razdoblja prema kraju Aztečkog Carstva, kada je država Tenochtitlan cvala na istom području. Azteci su u svojoj umjetnosti često koristili zmije, posebno zbog zmijolikih božanstava poput Quetzalcoatla.

Trajnost kamenih kipova i ukrasa omogućuje nam neprocjenjiv uvid u prošlost. Mogu trajati tisućama godina, puno duže od pisanih tekstova ili slika na pergamenu ili papiru.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.