Pronađen najstariji uzorak sperme na svijetu koja se uvelike razlikovala od naše: Znanstvenici imaju objašnjenje zašto

Paleontolozi su otkrili najstariji uzorak sperme u reproduktivnom traktu drevnih ženskih rakova umočenih u smolu, jednog od nekoliko rakova iz Mianmara.

Ranije nepoznata vrsta rakova, koja se danas naziva Myanmar Cyprus hui, sliči modernoj dagnji i primjer je školjkastog račića. Školjkasti račići su male životinje koje su postojale još prije otprilike 500 milijuna godina i još se uvijek mogu naći u oceanima, slatkovodnim jezerima i rijekama. Korištenjem 3D rendgenske tehnologije rekonstrukcije znanstvenici su analizirali nekoliko uzoraka školjkastih račića, proučavajući njihove udove i reproduktivne organe.

Stručnjaci su otkrili zrelu spermu u dijelovima tijela ženki rakova koje su našli u ljepljivoj smoli drveća. “Ova ženka se sigurno parila malo prije nego što je zatvorena u smolu”, rekao je He wang iz Kineske akademije znanostiu Nanjingu.

Is this the oldest mega sperm ever recorded? 😮

A tangle of sperm has been discovered in a newfound collection of Ostracods (basically seeds with legs) preserved in amber for about 100 million years.https://t.co/hM9riuVmF7

Research article by in the thread 👇

— Royal Institution (@Ri_Science) September 21, 2020

Znanstvenici su rekli da ovo otkriće označava najstariji fosil u kojem su identificirane stanice sperme. Rezultati “udvostručuju dob najstarije nedvosmislene fosilne životinjske sperme”, napisali su u nalazima objavljenim u časopisu “Royal Society” u srijedu.

Primjeri fosilne sperme vrlo su rijetki. Prema autorima izvještaja, najstarija poznata sperma školjkastih račića stara je 17 milijuna godina, a prethodnu rekordnu starost od 50 milijuna godina imala je vrsta crva.

Analiza na uzorcima školjkastih račića, koji potiču iz razdoblja Krede također je otkrila rijetke detalje unutrašnjih i reproduktivnih organa rakova. Dok većina muških životinja proizvodi velik broj malih spermatozoida, školjkasti račići, kako kažu autori, proizvode mali broj prevelikih spermatozoida, s dugim pokretnim repovima.

Istraživači su dodali da su podaci o upotrebi divovske sperme prije 100 miliona godina dokaz uspješne dugoročne reproduktivne strategije.

“Složenost reproduktivnog sistema u ovim uzorcima postavlja pitanje bi li ulaganje u divovske stanice sperme predstavljalo evolucijski stabilnu strategiju”, kaže Renate Macke-Karaš, geobiolog sa sveučilišta Ludwig-Maksimilijan u Muenhenu, koji je bio uključen u morfološku analizu uzoraka, navodi “CNN”.