Screenshot/Youtube

Ove životinje reflektiraju fluorescentne boje: Pogledajte što se događa pod UV svjetlom

Autor: Zlatko Govedić

Kustos za sisavce u Zapadnoaustralskom muzeju Kenny Travouillon istraživao je utjecaj svjetlosnog učinka biofluorescencije na sisavce. Koristeći ultraljubičasto svjetlo, otkrio je da gotovo svaka vrsta sisavaca reflektira zelenu, plavu, ružičastu ili bijelu nijansu.

Primjerice, uši crvene lisice (Vulpes vulpes) postale su fluorescentno svijetlozelene, bijeli medvjed (Ursus maritimus) sjajio je poput bijele majice pod UV svjetlom, a pruge zebrina krzna i žuto krzno leoparda također su postale fluorescentne.


Nova studija pokazala je da se biofluorescencija nalazi u svih 27 redova i u polovici porodica sisavaca. Najčešće se pojavljuje na bijelom i svijetlom krznu, bodljama, brkovima, kandžama, zubima i nekim dijelovima gole kože.

Na fotografiji vidimo neke sisavce pod UV svjetlom: (a) polarni medvjed (Ursus maritimus), (b) južna tobolčarska krtica (Notoryctes typhlops), (c) veliki bilbi (Macrotis lagotis), (d) planinska zebra (Equus zebra), (e) golonosi vombat (Vombatus ursinus), (f) šesteropojasni armadilo (Euphractus sexcinctus), (g) narančasti lisnati šišmiš (Rhinonicteris aurantia), (h) quenda (Isoodon obesulus fusciventer), (i) leopard (Panthera pardus), (j) azijska palmina cibetka (Paradoxurus hermaphroditus), (k) crvena lisica (Vulpes vulpes), (l) patuljasti dupin (Stenella longirostris roseiventris).

Ima li to evolucijske svrhe?

Unatoč tim otkrićima, još nije jasno ima li biofluorescencija konkretnu biološku svrhu za sisavce.

Iako keratin, protein prisutan u noktima, koži, zubima, kostima, bodljama, brkovima i kandžama, može izazvati biofluorescenciju, to može biti slučajnost evolucije.

Zašto su istospolni odnosi toliko česti među životinjama? Znanstvenici napokon ponudili odgovor




Osim toga, primijećeno je da je biofluorescencija najčešća i najintenzivnija kod noćnih vrsta, što sugerira da sisavci mogu koristiti biofluorescenciju kako bi postali vidljiviji u uvjetima slabog svjetla tijekom parenja ili obrane teritorija.

Unatoč mnogim pitanjima, ovo zasad ostaje nedovoljno istražen fascinantan fenomen u svijetu sisavaca.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.