prof. Yossi Zaidner

OTKRIVENA ‘KARIKA KOJA NEDOSTAJE’? U ‘Svetoj zemlji’ živjela je posebna vrsta hominida!

Autor: Zlatko Govedić

Nazvana “Nesher Ramla Homo”, dosad nepoznata vrsta ljudi hodila je Zemljom prije 120.000 godina. Međunarodna skupina arheologa otkrila je kariku koja nedostaje u priči o ljudskoj evoluciji.

Za vrijeme iskapanja na izraelskom nalazištu Nesher Ramla pronađena je lubanja koja bi mogla predstavljati kasno preživjeli primjer vrste hominida, koja je živjela na području današnjeg Izraela i okolice prije 420.000 do 120.000 godina.

Istraživači Israel Hershkovitz, Yossi Zaidner i kolege detaljno opisuju tu arhaičnu zajednicu koja je trgovala i kulturom i genima s obližnjim skupinama naše vrste Homo sapiens, i to tijekom mnogih tisuća godina.

Novi fosili

Dijelovi lubanje datirani su u starost od 140.000 do 120.000 godina, a analizom je utvrđeno da osoba kojoj je pripadala nije u potpunosti Homo sapiens.

Međutim, nije riječ o neandertalcima koji su u to vrijeme bili zasebna vrsta koja je živjela u toj regiji. Umjesto toga, ovaj pojedinac pada točno u sredinu – jedinstvena populacija roda Homo koju znanstvenici dosad nisu poznavali.

Kroz detaljnu usporedbu s mnogim drugim fosilnim ljudskim lubanjama, istraživači su otkrili da su u tjemenoj kosti “arhaične” osobine koje se bitno razlikuju od ranih i novijih H. sapiensa. Usto, kost je znatno deblja od one koja se nalazi i u neandertalaca i u većini ranih H. sapiensa.




Čeljust također prikazuje arhaična obilježja, ali uključuje i oblike koji se često viđaju u neandertalaca.

Kosti zajedno otkrivaju jedinstvenu kombinaciju arhaičnih i neandertalskih obilježja, različitu od ranih H. sapiensa i kasnijih neandertalaca.

Ima li ih još?

Autori sugeriraju da bi fosili pronađeni na drugim izraelskim nalazištima, uključujući slavnu Dama iz Tabuna, također mogli biti dio te nove ljudske populacije, za razliku od njihove prethodne identifikacije Neandertalaca ili H. sapiensa.




“Dama iz Tabuna” (arheolozima poznata kao Tabun C1) otkrili su 1932. pionirka arheologije Yusra i njezina terenska direktorica Dorothy Garrod.

Opsežno proučavan, taj važan primjerak naučio nas je mnogo o anatomiji i ponašanju neandertalaca u vremenu kada se o našim zagonetnim evolucijskim rođacima znalo vrlo malo.

Ako su Tabun C1 i drugi iz špilja Qesem i Zuttiyeh doista bili članovi grupe Nasher Ramel Homo, ponovna analiza objasnila bi neke nedosljednosti u njihovoj anatomiji koje su istraživači prethodno primijetili.

Tajanstveni Nesher Ramla Homo možda čak predstavlja našeg najnovijeg zajedničkog pretka s neandertalcima. Njegova kombinacija svojstava podupire genetske dokaze da se rani protok gena između H. sapiensa i neandertalaca dogodio prije 400.000 i 200.000 godina. Drugim riječima, to križanje između različitih vrsta roda Homo bilo je češće nego što se ranije mislilo.

Još je više zbunjujuće što je tim također pronašao kolekciju od oko 6000 kamenih alata na mjestu Nesher Ramla.

Ti su alati izrađeni na isti način na koji su suvremene skupine H. sapiens izrađivale svoju tehnologiju, s toliko velikom sličnošću da se čini da su se dvije populacije – Nesher Ramla Homo i H. sapiens – redovito družile. Čini se da nisu razmjenjivali samo gene, nego i savjete o izradi alata.

I bi vatra!

Na tom su mjestu također pronađene kosti životinja koje su ulovljene, iskasapljene i pojedene na licu mjesta. Ta otkrića ukazuju da je Nesher Ramla Homo lovio niz vrsta, uključujući kornjače, gazele, turove, veprove i nojeve.

Nadalje, koristili su se vatrom za kuhanje obroka, što se očitovalo otkrivanjem obilježja logorske vatre iste dobi kao i fosili. Prema tome, Nesher Ramla Homo nije samo sakupljao drva za loženje vatre i kuhanje, nego je i aktivno vladao vatrom.

Iako su najraniji pokazatelji kontrolirane uporabe vatre mnogo stariji – prije možda milijun godina – zanimljivost ove posebne logorske vatre je dokaz da su ljudi iz Nesher Ramla nježno postupali s njom jednako kao i suvremeni H. sapiensi i neandertalci.

Najupečatljivije je da je značajka logorske vatre toliko dugo preživjela, netaknuta, izvan zaštićenog pećinskog okoliša. To je sada najstarija netaknuta logorska vatra ikad pronađena na otvorenom.

Ukratko, ako priču o ljudskoj evoluciji razmišljamo poput Ikeine police za knjige koja se baš ne slaže, ovo je otkriće zapravo poput pronalaska nestale police zakopane na dnu kutije. Novi Nesher Ramla Homo omogućuje bolje uklopljenu strukturu.

No naravno da još postoje i razne nepoznanice. Na primjer, kako su točno različite vrste hominida međusobno djelovale te što to znači za njihove kulturne i biološke promjene?

Nastavak rada na tim pitanjima pomoći će nam da izgradimo bolje razumijevanje ljudske prošlosti.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.