
‘Tko nas bre zavadi’: Znanstvenici došli do frapantnog otkrića, analizirali DNK Srba i Hrvata
Zahvaljujući napretku u tehnologiji X-zraka, nova studija nudi zapanjujući uvid u tehniku koju je Leonardo da Vinci koristio stvarajući svoj čuveni portret Mone Lise. Prema izvješću objavljenom u časopisu Journal of the American Chemical Society, ovo istraživanje sugerira da je ovaj talijanski renesansni majstor bio iznimno inovativan u radu na ovom remek-djelu s početka 16. stoljeća.
“Bio je netko tko je volio eksperimentirati, svaka njegova slika bila je potpuno drugačija tehnički”, izjavio je Victor Gonzalez, glavni autor studije, za Associated Press.
Gonzalez, koji je istraživao kemijski sastav desetaka Leonardovih slika i radova drugih umjetnika, otkrio je nešto posebno u boji koja je korištena za Monu Lisu. Konkretno, istraživači su pronašli rijedak spoj poznat kao plumbonakrit u prvom sloju boje korištenom od strane Leonarda.
Ovo nevjerojatno otkriće potvrđuje da je Leonardo vjerojatno koristio prah olovnog oksida za zgušnjavanje i sušenje boje tijekom rada na portretu. Ovaj prah, koji je narančaste boje, sušio bi se u lanenom ili orahovom ulju, stvarajući gušću pastu koja se brže suši. “Rezultat je ulje s iznimno lijepim zlatnim tonom”, pojasnio je Gonzalez. “Izgleda poput meda.”
Istraživačica Carmen Bambach iz njujorškog Metropolitan Museum of Art nazvala je ovo istraživanje “vrlo uzbudljivim”. Istaknula je da sva znanstveno potvrđena otkrića u vezi s Leonardovim tehnikama slikanja “izuzetno važna za svijet umjetnosti i društvo u cjelini”.
Fragment boje koji je Gonzalez i njegov tim analizirao bio je tako malen da ga nije bilo moguće vidjeti golim okom. Uzorak je uzet s gornjeg desnog ruba slike koja sada visi u pariškom muzeju Louvre.
Golemo otkriće pod ruševinama poganskog hrama: Pronađeni čudni artefakti
Znanstvenici su analizirali atomsku strukturu uzorka pomoću X-zraka u sinkrotronu, impresivnog uređaja koji ubrzava čestice gotovo do brzine svjetlosti. Ovo je omogućilo razotkrivanje kemijskog sastava mrlje i identifikaciju plumbonakrita. “Plumbonakrit predstavlja trag Leonardovog recepta”, napomenuo je Gonzalez. “Ovo je prvi put da smo to mogli kemijski potvrditi”, rekao je još.
Iako su ova otkrića zapanjujuća, Mona Lisa, koju Louvre identificira kao portret Lise Gherardini, supruge firentinskog trgovca svilom, i dalje čuva mnoge tajne. “Ima puno, mnogo više stvari za otkriti, sigurno”, zaključuje Gonzalez. “Tek smo zagrebali površinu”, pojasnio je još.
‘Tko nas bre zavadi’: Znanstvenici došli do frapantnog otkrića, analizirali DNK Srba i Hrvata
Posebnom hrvatskom blagu smrt kuca na vrata: Ostalo je još samo nekoliko desetaka…
Astronauti otkrili kako točno miriše svemir: ‘Drugačiji je od svega ostalog, a evo kako nastaje’
Stravičan i bizaran incident: Iz WC školjke izbila jaka vatra dok je muškarac obavljao nuždu