Osvojit ćemo svemir zahvaljujući najmanjoj cvjetnoj biljki na svijetu: Izdržava ekstremnu gravitaciju

Istraživački tim s Mahidolova sveučilišta u Tajlandu proučava sitnu leću (Wolffia), biljni rod iz porodice kozlačevki (Araceae).

U taj se rod ubraja najsitnija cvjetnica na svijetu (Wolffia globosa), širine svega 0,1 mm. Vodena je biljka koja pluta po površini bara, jezera i močvara diljem Azije.

Stručnjaci smatraju da bi ona mogla uspjeti na dugim svemirskim putovanjima, što je bitno jer astronauti moraju jesti i disati pa je logično da sa sobom moraju nositi biljke.

NASA snimila zadivljujući atmosferski fenomen na Marsu: Ima ih na milijune, ali videozapisi su rijetki

Tajlandski znanstvenici testiraju izdržljivost sitne leće u teškim uvjetima, posebno kad je riječ o ekstremnoj gravitaciji.

Hrana za astronaute

“Budući da sitna leća nema korijen, stabljiku ni listove, ona je praktički samo sfera koja pluta na površini vode. To znači da se možemo usredotočiti na učinke promjena gravitacije na njen rast i razvoj”, tumači voditelj istraživanja Tatpong Tulyananda.

Ako se pokaže sposobnom izdržati teške uvjete, sitna bi leća mogla naći svoje mjesto kao osnovna hrana za buduće astronaute. Ta biljka proizvodi mnogo kisika fotosintezom te ima značajnu nutritivnu vrijednost: bogata je proteinima i često se konzumira na Zemlji u juhama i salatama.

Za svoje eksperimente u mikrogravitaciji, tim je koristio klinostate, uređaje koji iskorištavaju rotaciju kako bi neutralizirali gravitacijsku silu i time simulirali mikrogravitaciju.

Rani rezultati su obećavajući. Čini se da sitna leća raste jednako dobro u mikrogravitaciji kao pri normalnoj gravitaciji.

Optimistični znanstvenici

No, tim je također želio vidjeti kako se sitna leća ponaša u jakoj gravitaciji pa su svoje uzorke odveli u Europski svemirski centar (ESA) u Nizozemskoj. Velika centrifuga može se okretati do 67 okretaja u minuti te ima šest komora, od kojih svaka može držati do 80 kg.

U centrifugi su se biljke sitne leće vrtjele dok nisu dosegle 20 puta snažniju gravitaciju od Zemljine, a zatim su puštene da rastu pod simuliranim Sunčevim svjetlom.

Astronomi pronašli nešto neobično na rubu Sunčeva sustava: U pitanju su misteriozni objekti

Budući da sitna leća prođe svoj cijeli životni ciklus u 5 do 10 dana, samo nekoliko tjedana eksperimenata dalo je istraživačima podatke za nekoliko generacija biljke.

Tim je optimističan glede mogućnosti sitne leće za buduće svemirske misije.

“Kada je jedete, konzumirate 100% biljke pa ona ima potencijala za uzgoj hrane u svemiru”, zaključuje Tulyananda.