fbpx
Foto: Unsplash/Ilustracija

‘ONI ĆE KLETI I MOLITI, PSOVATI I PJEVATI, ALI NEĆE NIKAD SPUSTITI KRILA!’ Iako su se Hrvati vratili bez broda, upisali su se u povijest

Autor: L.B.

Davne 1872. godine u osvajanje negostoljubivog i ledenog Arktika krenula je svjetski poznata austrougarska znanstveno-istraživačka ekspedicija.

Brojala je 24 člana pomno odabrane posade, a njezini vođe , Carl Weyprecht i Julius Payer imali su zahtjevan zadatak – odabrati izdržljive i najbolje mornare za to zahtjevno putovanje.

Tu počinje priča o ljudima koje su prozvali Quarneroli, a koji su činili polovicu cjelokupne posade austrougarske ekspedicije na Arktik.


Quarneroli su se upisali u povijest

Međutim, odabir posade s jadranske obale nije prošao samo tako. Naime, pretpostavljalo se kako pomorci s toplog Jadrana neće moći podnijeti ledeni sjever i sve teškoće koje nose polarni uvjeti.

Weyprecht se mislio te se za pomoć pri odabiru mornara obratio svom dugogodišnjem prijatelju, kapetanu fregate Heinrichu Von Littrowu, koji je u to vrijeme bio pomorski inspektor u Rijeci i jedna od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća. Dvojac je za ekspediciju, unatoč protivljenjima, odabrao pomorce s Jadrana.

Foto: Screenshot/YouTube

Svoju odluku obrazložili su činjenicom da jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, osim toga, nisu toliko skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije.

Tvrdili su da su jadranski pomorci pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon uspješnog i sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Payer s pravom su mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci uistinu su bili odlični u svim uvjetima, ušutkavši tako kritičare.

Quarneroli su uspjeli, no ne samo to, upisali su se u povijest.

Otkrili arhipelag i vratili se bez broda

Kada su Weyprecht i Payer primali počasti i priznanja za svoju ekspediciju, nikada nisu propustili spomenuti svoje mornare, iskazujući im pritom zahvalu, budući bez njih, od cijele priče ne bi bilo ništa. Kada ih je opisivao, Weyprecht je o jadranskim pomorcima rekao:




 “Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali oni će raditi i nikada spustiti krila.”

Payer je pak, o njima rekao:  “Njih odlikuju: bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima!”

Ogroman podvig, osobito za to vrijeme, zapravo je bio preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje. Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali ‘Zemlja Franje Josipa‘. Od tada u tom arhipelagu postoji i Rt Fiume, kao i mnogi drugi nama poznati toponimi.




Foto: Screenshot/YouTube

Njihov ekspedicijski brod koji je plovio pod imenom ‘Admiral Tegetthoff’ već nakon 2 mjeseca plovidbe ostao je zarobljen u ledu Arktika, gdje se nalazi i danas. Posada se nakon 2 godine i 3 mjeseca, i to bez broda, uspjela vratiti u civilizaciju.

Izložba o velikom podvigu

Tako su se hrvatski mornari dokazali u najtežim uvjetima te pokazali da mogu sve izdržati. Jedan od njih bio je Ante Zaninović iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a s njim je bio i Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bili su iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.

Izložbu o hrabrim i odvažnim jadranskim moreplovcima koji su utrli put polarnim istraživačkim ekspedicijama možete pogledati od 14. lipnja u Tvrđavi Gripe u Splitu. Izložbu čini 30 panoa veličine 70×50 cm koji opisuju cjelokupni događaj, zatim maketa broda „Admiral Tegetthoff“ u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomeršića iz Krka i još 30 drugih eksponata.

Sve o Quarnerolima, dvanaestorici mornara s Jadrana koji su prije 150 godina sačinjavali prvu austrougarsku polarnu ekspediciju na Arktik doznat ćete ako posjetite tematsku izložbu koja se 14. lipnja u 20 sati otvara u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Tom prigodom bit će predstavljeno i prošireno izdanje knjige iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru”, autora Petra Kuničića.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.