fbpx
Ilustracija/Depositphotos

Oboren rekord najhladnije temperature izmjerene u laboratoriju! Gotovo smo dosegli apsolutnu nulu

Autor: Zlatko Govedić

Znanstvenici su upravo oborili rekord za najhladniju temperaturu ikada izmjerenu u laboratoriju. Spuštanjem magnetiziranog plina 120 metara niz toranj, postigli su “jezivu” temperaturu od samo 38 pikokelvina, tj. 38 bilijuntnih dijelova stupnja iznad apsolutne nule koja iznosi 0 kelvina, tj. -273,15 °C.

Tim njemačkih znanstvenika istražio je kvantna svojstva Bose-Einsteinova kondenzata (BEC), tzv. petog agregatnog stanja. Riječ je o derivatu plina koji postoji samo u ultrahladnim uvjetima.

Dok se nalazi u BEC fazi, sama materija počinje se ponašati kao jedan veliki atom, što ju čini posebno privlačnom temom za kvantne fizičare koje zanima mehanika subatomskih čestica.

Temperatura je mjera molekularnih vibracija. Što se molekule brže pomiču, temperatura je viša. Apsolutna nula je točka u kojoj prestaje sve molekularno kretanje.

Blizu apsolutne nule počinju se događati čudne stvari. Primjerice, prema istraživanju iz 2017., svjetlo postaje tekućina koja se doslovno može uliti u spremnik. Isto tako, ohlađeni helij prestaje doživljavati trenje na vrlo niskim temperaturama. U NASA-inu Laboratoriju za hladne atome, istraživači su čak svjedočili tome da atomi postoje na dva mjesta odjednom.

U ovom rekordnom eksperimentu, znanstvenici su zarobili oblak od oko 100.000 plinovitih atoma rubidija u magnetskom polju unutar vakuumske komore. Zatim su rashladili komoru, na oko dva milijardita dijela stupnja iznad apsolutne nule, što bi, već samo po sebi bio svjetski rekord.

Moguće primjene

No, to nije bilo dovoljno hladno za istraživače koji su htjeli pomaknuti granice fizike. Da bi postalo još hladnije, morali su oponašati uvjete dubokog svemira. Stoga su postavili svoj pokus u istraživačkom centru za mikrogravitaciju na Sveučilištu u Bremenu (Njemačka). Ispustivši vakuumsku komoru u slobodni pad uz brzo uključivanje i isključivanje magnetskog polja, dopuštajući BEC-u da pluta neometano gravitacijom, usporili su molekularno kretanje atoma rubidija na 38 pikokelvina.

Istraživači navode da bi tu temperaturu teoretski mogli održati čak 17 sekundi u doista bestežinskim uvjetima, poput svemira. Ultra hladne temperature jednog dana mogu pomoći znanstvenicima u izgradnji boljih kvantnih računala, tvrde istraživači s MIT-a.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.