fbpx
Ilustracija/Pixaby

NOVO BIOETIČKO PITANJE: Biste li dali dijelove mozga za njihovo spajanje s umjetnom inteligencijom?

Autor: Zlatko Govedić

Znanstvenici pokušavaju kombinirati ljudske stanice s računalnim čipovima. Time bi u bliskoj budućnosti neki uređaj izvesti zapanjujućih trilijun operacija u sekundi, što je tisuću puta brže od modela pametnih telefona 2020. Također je deset puta energetski učinkovitiji s baterijom koja traje deset dana.

To bi se moglo proizvesti biološkim čipovima koji su bolji od silikonskih jer mogu promijeniti svoju unutarnju strukturu, prilagođavajući se obrascu korištenja korisnika i dovodeći do golemog povećanja učinkovitosti.”

No postoje li etički problemi u vezi s računalima koja se koriste tvarima ljudskog mozga?


U prosincu 2021. Cortical Labs sa sjedištem u Melbourneu povećao je skupine neurona (moždanih stanica) koje su ugrađene u računalni čip. Rezultirajući hibridni čip funkcionira jer i mozak i neuroni dijele zajednički jezik: elektricitet.

U silikonskim računalima, električni signali putuju duž metalnih žica koje međusobno povezuju različite komponente. U mozgu, neuroni međusobno komuniciraju s pomoću električnih signala preko sinapsi (spojeva između živčanih stanica). U sustavu Dishbrain Cortical Labs, neuroni se uzgajaju na silikonskim čipovima. Ti neuroni djeluju poput žica u sustavu, povezujući različite komponente. Glavna prednost ovog pristupa je da neuroni mogu promijeniti svoj oblik, rasti, replicirati se ili umrijeti kao odgovor na zahtjeve sustava.

Cortical Labs vjeruje da bi njegovi hibridni čipovi mogli biti ključ za složena razmišljanja koja današnja računala i AI još ne mogu proizvesti. Još jedan start-up koji proizvodi računala od neurona uzgojenih u laboratoriju, Koniku, vjeruje da će njihova tehnologija revolucionirati nekoliko industrija uključujući poljoprivredu, zdravstvo, vojnu tehnologiju i sigurnost zračnih luka. Druge vrste organskih računala također su u ranim fazama razvoja.

Iako su silikonska računala transformirala društvo, mozgovi većine životinja još ih nadmašuju. Na primjer, mačji mozak sadrži tisuću puta više podataka za pohranu od prosječnog iPada i može se koristiti tim informacijama milijun puta brže. Ljudski mozak, sa svojim bilijunima neuronskih veza, sposoban je izvesti 15 trilijuna operacija u sekundi.

Postavlja se pitanja o pristanku donora. Znaju li ljudi koji daju uzorke tkiva za tehnološko istraživanje i razvoj da bi se ono moglo koristiti za izradu neuronskih računala? Trebaju li to znati da bi njihov pristanak bio valjan?

“Drugi kažu da ljudima koriste životinje za fizički rad već tisućama godina, unatoč tome što je to često loše iskustvo za životinju. Bi li korištenje organskih računala za kognitivni rad bilo etički problematičnije od korištenja vola za vuču kola?”, pitaju se autori eseja.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.