NEWTON JE VJEROVAO U SKORAŠNJI SMAK SVIJETA: Iako je bio genijalan znanstvenik, zanimao se za okultno i biblijsku apokalipsu

Engleski fizičar Isaac Newton (1642.-1727.) bio je toliko slavan kao fizičar ili matematičar da nitko ni ne spominje da je prijetio da će zapaliti majčinu kuću ili kada je zabio nekoliko igala u oči da vidi što će se dogoditi.

Da nije revolucionirao naše pojmove gibanja i gravitacije, prema današnjim bi se standardima on smatrao pomalo čudnim tipom. Usto što je puno svog slobodnog vremena posvetio proučavanju alkemije – srednjovjekovnog vjerovanja da se metali mogu pretvoriti u zlato – Newton je imao veliki interes za okultno i biblijsku apokalipsu.

Zapravo, u nekoliko privatnih špekulacija koje vjerojatno nisu bile namijenjene javnosti, Newton je pokušavao predvidjeti kraj svijeta, na temelju svog protestantskog razumijevanja Biblije i događaja koji su uslijedili. U jednom pokušaju, napisanom na ceduljici pored pravih matematičkih izračuna tipa “neapokalipse”, Newton se očito referirao na 2060. godinu:

1) 2300 proročkih dana nije započelo prije nego što se pojavio mali rog Jarca.

2) Taj dan [sic] nije započeo nakon razaranja Jeruzalema i Hrama od strane Rimljana 70. godine.

3) Polovica tog vremena nije započela prije godine 800. u kojoj je započela papina prevlast

4) Nije započelo nakon vladavine pape Grgura VII. 1084. godine

5) 1290 dana nije započelo prije 842. godine.

6) Nije započelo nakon vladavine pape Grgura VII. 1084. godine

7 Razlika [sic] između 1290 i 1335 dana dijelovi su sedam tjedana.

Stoga, 2300 godina ne završavaju prije 2132. godine niti nakon 2370. Poluvrijeme ne završava prije 2060. niti poslije 2344. godine. 1290 dana ne završavaju prije 2090. niti poslije 2374. godine.

Newton je vjerovao u apokaliptične vizije u Bibliji, po kojoj će se bitka Harmagedon dogoditi između “Goga i Magoga” na kraju vremena. Newton vjerojatno samo sebe može kriviti što je govorio o “usponu malog roga jarca” i ostavio svoje bilješke da leže uokolo, ali treba napomenuti da on nije predvidio da će se kraj svijeta dogoditi 2060. kao kraj jedne ere.

“Newton je bio uvjeren da će se Krist vratiti oko tog datuma i uspostaviti globalno Kraljevstvo mira. ‘Babylon’ (iskvarena trinitarna crkva) bi također pala i pravo Evanđelje bi se otvoreno propovijedalo”, napisao je 2003. Stephen D. Snobelen, profesor povijesti znanosti i tehnologije na Sveučilištu King’s College (Halifax, Kanada).

Newtonu se, iako je i sâm to činio, nije sviđala praksa predviđanja smaka svijeta zbog štete koju je nanijela religijskim proročanstvima do kojih je došlo svaki put kada bi izostala apokalipsa.

“Dakle, pola vremena jesu 42 mjeseca ili 1260 dana ili tri godine i pol, računajući dvanaest mjeseci do godine i 30 dana do mjeseca kao što je učinjeno u kalendaru prvobitne godine. I dani kratkotrajne Zvijeri koje se stavljaju na godine živih kraljevstava, razdoblje od 1260 dana, ako je datirano od potpunog osvajanja tri kralja 800., završit će 2060. godine. Možda će završiti i poslije, ali ne vidim razlog da završi prije”, napisao je Newton.

U drugom svom predviđanju je napisao:

“Ovo spominjem ne kako bih tvrdio kada će biti vrijeme kraja, već kako bih zaustavio nepromišljena nagađanja maštovitih ljudi koji često predviđaju vrijeme kraja, i time diskreditiraju sveta proročanstva onoliko često jer njihova predviđanja ne uspijevaju. Krist dolazi kao lopov u noći, i nije na nama znati vremena i godišnja doba koje je Bog stavio u vlastita prsa”, zaključio je Newton.